Riječ je, kako doznajemo, o nalogu gradonačelnika Milana Bandića koji je prije nekoliko dana uputio komunalnim službama
Protekli se vikend na ulicama Zagreba moglo vidjeti kako teška mehanizacija vatrogasnih službi uklanja oštećenja i dimnjake sa zgrada u centru, stradalih u posljednjem potresu 29. prosinca. Doznaje Jutarnji list
Riječ je, kako doznajemo, o nalogu gradonačelnika Milana Bandića koji je prije nekoliko dana uputio komunalnim službama, a prema kojemu se do kraja tjedna moraju ukloniti svi dimnjaci, cigle i crepovi s lokacija u centru koje su ograđene trakama. Pritom, komunalci će sve hitne sanacije morati riješiti u roku od pet dana, a najviše dva sata od prijave, prema novim uputama, moraju izaći na teren i ustanoviti o kakvom se oštećenju radi.
– Do kraja tjedna maknut će se sve trake kojima su ograđeni nesigurni prostori u gradu. Sve što predstavlja ugrozu, bilo da je riječ o teškim dimnjacima ili dvije cigle, uklonit ćemo – rekao je Bandić novinarima jučer u gradskoj četvrti Brezovica, gdje se dijelio građevinski materijal za objekte stradale u potresu.
Gradonačelnikova požurnica komunalnim službama dolazi pošto je dio Zagrepčana, najviše putem Facebooka, izrazio nezadovoljstvo jer je oko 300 lokacija u centru grada i dalje bilo ograđeno trakama i nisu bile sigurne za prolaz pješaka. Brojni su se građani požalili i na nove napukle dimnjake na svojim zgradama, otpale crepove i šutu nakon potresa u prosincu, koji još nisu sanirani. Uzevši sve to u obzir, komunalci su sad dobili naputak da zahtjeve građana prioritetno moraju rješavati u roku pet dana od zaprimanja zahtjeva, a dva sata od prijave moraju reagirati, izaći na lokaciju i procijeniti treba li zadužiti vatrogasce ako je, na primjer, riječ o uklanjanju dimnjaka.
Kompleksne sanacije
Iz komunalnog i prometnog redarstva Grada Zagreba doznajemo da su od zadnjeg potresa primili više od 10.000 zahtjeva građana za intervenciju. Ipak, prema njihovoj procjeni, oštećenja koja će tražiti hitnu sanaciju i izlazak vatrogasaca na teren je puno manje, na oko 980 lokacija. Riječ je o 457 popucalih dimnjaka koje treba ukloniti, 283 oštećenja cigle, fasade i crijepa, 70 zabatnih zidova i šest kupola. Osim toga, prijavljeno je 257 slučajeva kojima će trebati detaljnija procjena statike.
U zadnja dva tjedna komunalci su izašli na ukupno 1800 intervencija, a javne su vatrogasne postrojbe uz pomoć 57 dobrovoljnih vatrogasnih postrojbi, samo ovaj vikend, sanirale oko 230 najteže oštećenih lokacija, počevši od užeg centra grada pa šireći radijus. Vatrogasci koje smo zatekli u Mlinarskoj ulici, gdje su sa stambene zgrade skidali dimnjak uz pomoć dizalice s košarom, rekli su nam da cijeli dan idu s lokacije na lokaciju. Na pitanje koliko intervencija stignu obaviti dnevno, odgovorili su da je teško procijeniti. Ako je riječ o jednostavnim sanacijama otpalog crijepa, do 30-ak, ali ako su kompleksnije operacije, kao što je skidanje dimnjaka, onda samo nekoliko.
Gradske zgrade
Osim stambenih zgrada, od komunalne službe pokušali smo doznati što je sa sanacijom ostalih zgrada, onih u vlasništvu Grada Zagreba, kao što je zgrada Pravnog fakulteta, gdje nekoliko dana dimnjaci stoje prevrnuti na krovu, ali i lancima zatvorena zgrada Glavnog kolodvora na čijem se podu mogu vidjeti komadi šute otpali sa stropa. Odgovorili su da će idući tjedan i to sanirati.
No, u vezi sa zgradama u vlasništvu Grada pojavile su se ozbiljne sumnje roditelja u sigurnost školskih objekata, konkretno lokacije Križanićeva 4, gdje su smještene četiri zagrebačke gimnazije: II., VII., XVI. i Klasična. Prema tvrdnjama roditelja, koji su se upitom obratili i ravnateljici XVI. gimnazije Nini Karković, sigurnost i statika cijele zgrade bile su upitne i prije potresa, a ne znaju jesu li dodatno narušene zadnjim potresom. Kako kažu, to se mora ustanoviti prije nego što djeca za tjedan dana krenu na nastavu. Zasad je poznato da je zgrada u potresu u ožujku pretrpjela oštećenja na zidovima koji su u međuvremenu sanirani, ali statika zgrade nije bila narušena. Osim toga, 2013. u temelje zgrade injektiran je beton kako bi se učvrstila. Zadnji potres u prosincu, doznajemo, nanio je manja oštećenja, pukotine na zidovima u nekoliko učionica, a poslan je i zahtjev za pregled statičara. Voditelj Gradskog sektora za građenje i sanaciju oštećenih objekata društvenih djelatnosti i stambenih objekata, Dario Krnjaković, rekao je da nam na ne može odgovoriti na pitanje u kojoj je to fazi.
Peticija: Roditelji traže zaštitne “tunele” kako bi djeca iz centra mogla sigurno doći do svojih škola
Glumica Anica Tomić pokrenula je peticiju za sigurnosne koridore kojima bi učenici škola iz centra prolazili do škole. Kako je napisala u objavi na Facebooku, bili bi to tuneli kojima bi djeca imala sigurne prolaze zbog brojnih lokacija ograđenih žutim trakama.
Akcija glumice Tomić prvenstveno se odnosi na roditelje djece koja pohađaju nastavu u tri osnovne škole koje su ostale otvorene nakon zagrebačkog potresa u ožujku.
Riječ je o OŠ Ivana Gundulića u Gundulićevoj ulici, OŠ J. J. Strossmayera u Varšavskoj ulici te OŠ Izidora Kršnjavoga kod muzeja Mimara. Da su roditelji zabrinuti za sigurnost svoje djece koja bi 18. siječnja trebala krenuti u škole na nastavu potvrđuje i podatak da je peticiju zasad potpisalo njih više do 1300.
Kako stoji u peticiji, paralelno s izgradnjom zaštitnih koridora (“tunela”), roditelji traže inspekciju i uklanjanje svih opasnih dijelova zgrada na svim prilaznim putevima do škola u središtu grada.
Gradonačelnik Bandić jučer se osvrnuo i na taj slučaj govoreći da, iako je tristotinjak lokacija ograđeno trakama koje će do idućeg tjedna biti uklonjene, samo polovica njih je postavljena iz stvarne ugroze, ostatak je ograđen preventivno, iz predostrožnosti.