Ozbiljni slučajevi nađu put do bolnice, i zato je iz epidemiološkog aspekta puno pouzdaniji broj hospitaliziranih slučajeva, a najpouzdaniji je broj na respiratoru. Taj broj tijekom zadnjih mjesec dana raste eksponencijalno
Više se ne vlada brojem zaraženih i nije točno da je situacija pod kontrolom, odnosno da širenje zaraze usporava, potvrdilo nam je nekoliko stručnjaka – članova Vladina znanstvenog savjeta za borbu protiv korone. I njima je, čini se, dosta brojki koje se serviraju javnosti svaki dan. Pišu 24sata
Dosta zato što to nisu brojevi koji pokazuju pravo stanje stvari, kažu eksperti. Jednom se, dodaju, može vjerovati – nažalost, sve većem broju zaraženih koji završe na respiratoru. Respirator jedini ne laže. Pacijent kojem je potrebno umjetno disanje mora u bolnicu na spašavanje. Prije šest dana trebalo ga je 118 ljudi, jučer 142, što pokazuje pravo stanje.
Nema indikacije da je zaraza pod kontrolom ili da krivulja zaraženih sporije raste. Ozbiljni slučajevi nađu put do bolnice, i zato je iz epidemiološkog aspekta puno pouzdaniji broj hospitaliziranih slučajeva, a najpouzdaniji je broj na respiratoru. Taj broj tijekom zadnjih mjesec dana raste eksponencijalno.
Tako trenutačno, alarmantno i jako zabrinjavajuće, stanje opisuje poznata hrvatska znanstvenica i članica Vladina savjeta, dr. Petra Klepac, docentica na glasovitoj Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu. Brojevi zaraženih na respiratoru, objavljeni do jučer, upućuju na to da u sljedeća dva-tri tjedna bolnice čeka golem pritisak i da bi uskoro moglo doći do toga da će doktori morati donositi “vrlo teške odluke”, upozorava. A tek je početak zime, dodaje.
Budući da treba određeno vrijeme nakon zaraze da se razviju simptomi, broj hospitaliziranih i onih na respiratoru kasni tri, odnosno četiri tjedna nakon zaraze, napominje dr. Klepac.
– To znači sljedeće: da danas sasvim zaustavimo širenje bolesti Covid-19, pritisak na bolnice još će rasti sljedećih mjesec dana – napominje stručnjakinja.
– Trenutačno stanje epidemije Covid-19 u Hrvatskoj vrlo je kritično. Postotak pozitivnih testova je vrlo visok – veći od 30 posto, a sve iznad pet posto upućuje na to da se zaraza nekontrolirano širi u populaciji. Kad je postotak pozitivnih testova toliko visok, podaci o potvrđenom broju zaraženih nisu pouzdani odraz epidemije, dakle svake procjene na temelju potvrđenog broja pozitivnih također neće biti pouzdane – ističe dr. Klepac.
Sve analize koje pokazuju da se brzina širenja virusa usporava (dakle još ne govorimo o padu), baziraju se upravo na broju pozitivnih testova – koji su nepouzdani, kaže ona.
Još jedan član Vladina znanstvenog savjeta, prof. prim.dr. sc. Branko Kolarić, voditelj Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr.Andrija Štampar”, upozorava kako je mogućnost pravodobnog dijagnosticiranja bolesti značajno pala u odnosu na prije mjesec dana. Trenutno imamo nekontrolirano širenje infekcije u populaciji, ne znamo koliko je zaraženih niti pratimo njihove kontakte, kaže.
– Gledajući udio pozitivnih testova te broj testiranja, ne možemo tvrditi da je krivulja u padu ili da stagnira. Naime, s ovako visokim udjelom pozitivnih testova, i imajući na umu da se termin za testiranje čeka nekoliko dana, kao i razgovor s epidemiologom, mogu zaključiti da je mogućnost pravodobnog dijagnosticiranja Covid-19 značajno pala. Teško je vjerovati da testiramo sve zaražene osobe te podatak o broju novozaraženih nije više dovoljno relevantan za praćenje trenda epidemije kao što je bio prijašnjih mjeseci – kaže dr. Kolarić.
Na pitanje hoće li doista kolektivni imunitet biti dosegnut brzo, kako neki tvrde, odgovara da neće.
– Nažalost, nismo proveli kvalitetno serološko istraživanje (dovoljne veličine reprezentativnog uzorka) da bismo znali broj ljudi koji su bili zaraženi, tako da su navodi o stotinama tisuća samo nagađanja. Ne znamo koliko dugo traje imunitet da bismo se uopće pouzdali u kolektivni imunitet kao rješenje ove pandemije – zaključuje.
Stožer, Vlada i neki drugi članovi Znanstvenog vijeća tvrde da zaraza usporava. Čini se, prije, da smo dosegnuli maksimum dnevnih testiranja, iako Stožer to negira. Taj broj više ne može biti mjerodavan za prikazivanje stanja, slažu se stručnjaci. Pritom, u dnevni broj novozaraženih uopće ne ubrajaju one koje liječnici zbog prevelike gužve na testiranjima uopće na test nisu poslali te se vode kao “vjerojatni Covid”.
– Broj pozitivnih na SARS-CoV-2 u uzorku testiranih vrlo je visok u zadnje vrijeme, što znači da smo izgubili kontrolu nad epidemijom. Mi zapravo ne znamo koliko stvarno imamo zaraženih. Osim toga, znamo da se velik broj ljudi, ali ne znamo koji je taj broj, ne javlja liječnicima opće prakse, a drugi dio koji se javlja liječnicima ne ide na testiranje jer nemaju jake simptome, ali je vrlo vjerojatno da imaju Covid-19.
Prema tome, ne možemo prosuđivati o tome je li broj zaraženih u padu na temelju brojeva koji ne odražavaju stvarno stanje – ističe i dr. sc. Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju na Institutu “Ruđer Bošković” i članica Vladina savjeta. Ipak, na temelju broja hospitaliziranih, broja pacijenata na respiratorima te broja umrlih u zadnjih desetak dana, potvrđuje i ona, još rastemo i nismo dosegnuli vrhunac pandemije.
– Konačno, iskustva drugih europskih zemalja pokazuju da bi to moglo biti točno – zaključuje. Ili, kako dr. Klepac citira dr. Jeremyja Farraru, britanskog medicinskog istraživača, “najbolje vrijeme za akciju bilo je prije mjesec dana, a drugo najbolje je – sad…”