Mnogi ljudi koji pokušavaju smršavjeti suočavaju se s istim problemom – kilogrami se postupno smanjuju, ali masne naslage na trbuhu i dalje ostaju. Čak ni stroge dijete, redovito vježbanje i povećani unos proteina ponekad ne donose očekivane rezultate. Američka liječnica Ashley Froese upozorava da važnu ulogu u nakupljanju masnoće oko struka mogu imati kronični stres i hormonske promjene, piše Dnevnik Nove TV.
Prema njezinu objašnjenju, masne stanice nisu samo spremnici energije, nego aktivno reagiraju na hormonalne signale koje dobivaju iz organizma. Posebno je važno razlikovati potkožno masno tkivo od visceralne masnoće, koja se nalazi dublje u trbušnoj šupljini i okružuje unutarnje organe.
Visceralno masno tkivo povezano je s djelovanjem kortizola, hormona koji se pojačano izlučuje tijekom stresnih situacija. Kortizol sudjeluje u regulaciji metabolizma i dostupnosti energije, ali njegova dugotrajno povišena razina može pogodovati nakupljanju masnoće u području trbuha.
Stres, nedostatak sna i pretjerano vježbanje
Liječnica objašnjava da ljudski organizam na različite oblike stresa reagira sličnim fiziološkim mehanizmima. Pritom nije važno je li riječ o stvarnoj opasnosti, poslovnim problemima, financijskoj neizvjesnosti, kroničnom nedostatku sna ili pretjeranom fizičkom naporu.
Kada je organizam dulje izložen stresu, može doći do promjena u izlučivanju kortizola, regulaciji šećera u krvi i osjetljivosti na inzulin. Takve promjene kod nekih osoba mogu otežati regulaciju tjelesne težine i pogodovati nakupljanju masnog tkiva oko unutarnjih organa.
Zbog toga Froese upozorava da dodatno smanjivanje kalorija i sve intenzivnije vježbanje nisu uvijek najbolje rješenje, osobito ako osoba već pati od kroničnog umora i nedostatka sna.
Masno tkivo utječe i na hormone
Visceralna masnoća nije samo energetska rezerva nego i metabolički aktivno tkivo koje proizvodi različite tvari uključene u upalne i hormonalne procese.
Kod muškaraca masno tkivo sudjeluje u pretvorbi testosterona u estrogen, dok se kod žena prekomjerna visceralna masnoća i inzulinska rezistencija mogu povezati s hormonalnim poremećajima, uključujući sindrom policističnih jajnika.
Takvi poremećaji mogu dodatno otežati regulaciju tjelesne težine, a kod pojedinih osoba povezani su s umorom i drugim metaboličkim tegobama.
Koje pretrage liječnica preporučuje?
Ashley Froese smatra da bi osobe koje se teško rješavaju masnoće na trbuhu trebale obratiti pozornost i na svoje metaboličko zdravlje.
Među pretragama koje spominje nalaze se određivanje inzulina natašte, HbA1c vrijednosti koja pokazuje dugoročnu regulaciju šećera u krvi, hs-CRP-a kao pokazatelja upalnih procesa te hormona DHEA, koji se proizvodi u nadbubrežnim žlijezdama.
Ipak, te pretrage nisu potrebne svakoj osobi koja želi smršavjeti, niti same mogu dokazati da je stres uzrok nakupljanja masnoće. O njihovoj potrebi odlučuje liječnik na temelju simptoma i zdravstvenog stanja pacijenta.
Rješenje nije uvijek u strožoj dijeti
Froese naglašava važnost kvalitetnog sna, smanjenja kroničnog stresa i izbjegavanja iscrpljujućih režima prehrane i vježbanja.
Iako kortizol i drugi hormoni mogu utjecati na raspodjelu masnog tkiva, prehrana, ukupni energetski unos i fizička aktivnost i dalje imaju ključnu ulogu u regulaciji tjelesne težine.
Zbog toga stručnjaci preporučuju uravnotežen pristup mršavljenju, uz redovitu tjelesnu aktivnost, odgovarajuću prehranu, dovoljno s