Slanina je jedna od omiljenih namirnica tradicionalne hrvatske kuhinje, ali godinama je prati reputacija hrane koju bi trebalo izbjegavati zbog visokog udjela masnoće i soli. Ipak, osim što je mnogima neodoljiva zbog okusa, slanina sadrži proteine, vitamine B skupine i određene minerale. Zato se ponovno postavlja pitanje može li imati mjesto u uravnoteženoj prehrani ili je njezina loša reputacija opravdana, piše Večernji list, pozivajući se na portal Elite Daily.
Jedna od prehrambenih karakteristika slanine jest vrlo nizak udio ugljikohidrata. Zbog toga je popularna među osobama koje prakticiraju prehranu sa smanjenim unosom ugljikohidrata, uključujući ketogenu prehranu.
Međutim, činjenica da gotovo ne sadrži ugljikohidrate ne znači da je riječ o namirnici koja ne deblja. Slanina je energetski bogata, a njezina kalorijska vrijednost ovisi o udjelu masnoće i načinu pripreme.
Izvor proteina i vitamina B skupine
Slanina sadrži proteine koji su važni za održavanje mišićne mase i obnovu tjelesnih tkiva.
U njoj se nalaze i vitamini B skupine, osobito B1, B3 i B12, koji sudjeluju u metabolizmu energije i normalnom funkcioniranju živčanog sustava.
Sadrži i minerale poput cinka, fosfora i selena, važne za niz fizioloških procesa.
Ipak, količina tih hranjivih tvari po porciji ne opravdava preporuku da se slanina jede što češće. Slične korisne sastojke moguće je dobiti iz ribe, jaja, mahunarki i drugih nutritivno vrijednih namirnica.
Može pridonijeti osjećaju sitosti
Zbog kombinacije masnoća i proteina slanina može pridonijeti osjećaju sitosti nakon obroka.
Osobe koje ograničavaju unos ugljikohidrata zato je ponekad uključuju u doručak ili druge obroke, primjerice uz jaja i povrće.
No prehrambeni stručnjaci upozoravaju da dugoročno održavanje tjelesne težine ne ovisi samo o izbacivanju ugljikohidrata, nego i o ukupnom energetskom unosu, kvaliteti prehrane i tjelesnoj aktivnosti.
Zašto ipak treba biti umjeren?
Unatoč određenim nutritivnim prednostima, slanina pripada skupini prerađenog mesa, posebno kada je riječ o dimljenim i suhomesnatim proizvodima.
Takvi proizvodi često sadrže znatne količine soli i zasićenih masnoća, a njihova česta konzumacija povezana je s povećanim zdravstvenim rizicima.
Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da postoje uvjerljivi dokazi o povezanosti konzumacije prerađenog mesa s povećanim rizikom od raka debelog crijeva.
Procjene temeljene na epidemiološkim istraživanjima pokazuju da svakodnevna konzumacija 50 grama prerađenog mesa može povećati relativni rizik od raka debelog crijeva za približno 18 posto.
To ne znači da će povremena konzumacija nekoliko kriški slanine uzrokovati bolest, ali znači da nije opravdano preporučivati njezino svakodnevno konzumiranje u velikim količinama.
Treba li slaninu izbaciti iz prehrane?
Za većinu zdravih ljudi povremena manja količina slanine može biti dio raznolike prehrane.
Najvažnije je voditi računa o količini, učestalosti konzumacije i ostalim namirnicama koje čine svakodnevni jelovnik.
Slanina, dakle, nije namirnica bez ikakve nutritivne vrijednosti, ali nije ni čudotvorna hrana koju bi trebalo jesti što više.
Njezine prednosti ne poništavaju zdravstvene rizike povezane s čestim unosom prerađenog mesa, pa je najbolji pristup umjerenost i raznolika prehrana.