Zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo i potpredsjednik SDA Haris Zahiragić izjavio je u Vijesti.ba podcastu kako je njegovo nedavno gostovanje na Hrvatskoj radioteleviziji izazvalo snažne reakcije u Hrvatskoj, ali tvrdi da je tijekom boravka u Zagrebu i Dalmaciji doživio uglavnom korektan prijem i brojne pozitivne komentare građana.
Istaknuo je kako je od HRT-a bio profesionalno primljen te da je nakon emisije nekoliko dana boravio u Hrvatskoj, gdje se sastajao s političarima, intelektualcima i predstavnicima bošnjačke zajednice. Kaže kako je, uz negativne reakcije dijela desnih medija i političara, primio i brojne poruke potpore od hrvatskih profesora, bivših veleposlanika i konzula koji su, prema njegovim riječima, podržali njegove poruke o ravnopravnim odnosima Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Govoreći o političkim odnosima dviju država, Zahiragić smatra kako bi Hrvatskoj trebalo biti u interesu spriječiti jačanje politika koje povezuje s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, ističući da Bosna i Hercegovina i Hrvatska moraju graditi partnerske odnose na međusobnom poštovanju.
Posebno se osvrnuo na političku klimu u Hrvatskoj te ustvrdio da primjećuje promjene u Zagrebu.
“Jer ja kada sam u svom političkom sazrijevanju pokušao shvatiti svijet, državu, regiju i Europu, uvijek sam računao da je Zagreb više Stipe Mesić nego, recimo, Nino Raspudić. Čini mi se da Zagreb postaje sve više Nino Raspudić, a sve manje Stipe Mesića. Kad kažem Mesića, mislim i na druge ljude, da ne bude samo iz lijevog političkog spektra, poput Ive Josipovića ili Jadranke Kosor. Ta radikalizacija zagrebačkih prilika nije dobra ni za Zagreb, ni za Bosnu i Hercegovinu, ni za dobre odnose dviju država i dvaju naroda.”
Govoreći o Nini Raspudiću, Zahiragić je ustvrdio da nije bio dorastao raspravi tijekom televizijskog sučeljavanja.
“On uopće ne može razgovarati na istoj razini o tim temama. Može govoriti floskule, ali o ustavnom uređenju i međunarodnim odnosima nije adekvatan sugovornik. To se pokazalo i u emisiji. Završio je talijanski jezik, može govoriti o kravatama, stajlingu, talijanskom jeziku ili filozofiji, ali o ustavnom uređenju i međunarodnim odnosima nije sugovornik. Bio je ljevičar iz Mostara, podigao je spomenik Bruceu Leeju, a danas vodi sasvim drugačiju politiku. Smatram da bi, kao Bosanac i Hercegovac hrvatske nacionalnosti, trebao doprinositi popravljanju odnosa Hrvatske i Bosne i Hercegovine.”
Zahiragić je potom iznio i hipotetski primjer kojim je želio ilustrirati svoje protivljenje raspravama o unutarnjem uređenju Bosne i Hercegovine iz hrvatske politike.
“Zamislite da Parlament Bosne i Hercegovine usvoji rezoluciju o povratu konstitutivnosti srpskog naroda u Republici Hrvatskoj. Imamo kapacitet da takva rezolucija prođe u oba doma. Bi li to bilo pristojno? Ili da kažemo kako je to dobronamjerno zbog povijesti i dobrih odnosa? Srbi jesu autohton narod u Hrvatskoj, živjeli su ondje stoljećima i bili su konstitutivan narod do raspada bivše države. Bi li to bio primjeren odgovor na ono što dolazi iz Hrvatske?” upitao je Zahiragić.
Na kraju je poručio kako Bošnjaci žele dobre odnose i s Hrvatskom i sa Srbijom, ali smatra da oni moraju biti utemeljeni na međusobnom poštovanju i ravnopravnosti.
