Javni poziv Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine za sufinanciranje ugradnje dizala u višestambene zgrade izazvao je brojne prijepore među suvlasnicima. Dok stanari viših katova pozdravljaju mogućnost ugradnje liftova, dio onih iz prizemlja smatra da ne bi trebao sudjelovati u financiranju jer dizalo neće koristiti., piše jutarnji
Prema programu, država i jedinice lokalne samouprave zajedno mogu pokriti do dvije trećine troškova ugradnje, dok preostali dio snose suvlasnici. U mnogim slučajevima to znači podizanje kredita i povećanje pričuve.
Rasprave se sele u zgrade
Na društvenim mrežama već su se razvile burne rasprave između stanara. Oni iz prizemlja ističu da ne vide razlog zbog kojeg bi plaćali dizalo koje im nije potrebno, dok stanari s viših katova uzvraćaju kako bi, u slučaju da sami financiraju ugradnju, pristup dizalu mogao biti omogućen samo onima koji sudjeluju u otplati, primjerice putem ključa ili kartice.
Neki tvrde da takva praksa već postoji u pojedinim zgradama. Tako su pojedini suvlasnici naveli da su nakon nesuglasica oko financiranja uveli sustav zaključavanja dizala kako bi ga koristili isključivo oni koji sudjeluju u podmirivanju troškova.
Dovoljna je natpolovična većina
Prema važećem Zakonu o upravljanju i održavanju zgrada, za odluku o ugradnji dizala dovoljna je natpolovična većina suvlasničkih udjela.
Iako se troškovi u pravilu dijele prema suvlasničkim udjelima, zakon dopušta i drugačiji model ako se suvlasnici tako dogovore. Tako je moguće da dizalo financiraju samo stanari koji će ga koristiti, bilo prema kvadraturi stana, katnosti ili nekom drugom dogovorenom modelu.
Ministarstvo: Dogovor je na suvlasnicima
Iz Ministarstva poručuju kako pitanja korištenja dizala nakon njegove ugradnje nisu uređena posebnim pravilima, nego ih suvlasnici trebaju riješiti međusobnim dogovorom.
To znači da upravo stanari mogu odlučiti hoće li svi imati pravo koristiti dizalo ili će pristup biti ograničen na one koji su sudjelovali u njegovoj financijskoj konstrukciji.
Tko može dobiti potporu?
Kako bi ostvarila pravo na sufinanciranje, zgrada mora ispuniti nekoliko uvjeta. Potrebno je imati formiranu zajednicu suvlasnika, izrađen glavni projekt ugradnje dizala, osigurana financijska sredstva te suglasnost natpolovične većine suvlasnika. Program je namijenjen zgradama s najmanje tri kata, ali i onima u kojima žive osobe s invaliditetom koje ispunjavaju propisane uvjete.
Zagreb među najizdašnijima
Osim državnog sufinanciranja, pojedini gradovi odlučili su osigurati dodatna sredstva. Zagreb, Slavonski Brod i Pula financiraju polovicu troškova ugradnje dizala, Split sudjeluje s 40 posto, dok Zadar, Bjelovar i Vukovar pokrivaju trećinu ukupnog iznosa.
Najniža cijena ugradnje dizala procjenjuje se na oko 60 tisuća eura, bez troškova projektne dokumentacije. U Zagrebu bi, nakon državnog i gradskog sufinanciranja, suvlasnici trebali podmiriti približno deset tisuća eura preostalog troška.
Zasad stigle 43 prijave
Do sada je Ministarstvu pristiglo 43 prijave, od čega čak 30 iz Zagreba. Četiri prijave stigle su iz Pule, po dvije iz Karlovca i Splita, dok su Bjelovar, Sisak, Slavonski Brod, Zadar i Varaždin zasad prijavili po jednu zgradu.
Natječaj traje do 31. kolovoza, a iz Ministarstva očekuju da će najveći broj prijava stići pred sam kraj roka. U sustavu se trenutačno nalazi više od 300 započetih, ali još nedovršenih prijava.
Postoji i drugačiji model
Osim klasične ugradnje dizala, arhitektonski tim “Šesti kat” predložio je model prema kojem bi se na zgradama s ravnim krovovima dogradio dodatni kat. Prihod od njegove izgradnje iskoristio bi se za financiranje dizala i energetske obnove cijele zgrade, što je rješenje koje je već primijenjeno u pojedinim europskim državama.
