Piše: Sara Strinavić
Mediji su jedno od najutjecajnijih sredstava oblikovanja javnog mišljenja. Ono što svakodnevno čitamo, slušamo i gledamo ne utječe samo na naše stavove o politici, gospodarstvu ili društvenim događajima, nego i na način na koji doživljavamo druge ljude, njihove uloge i vrijednosti. Upravo zato mediji imaju veliku odgovornost u promicanju ravnopravnosti spolova, poštivanja ljudskih prava i drugih temeljnih vrijednosti na kojima počiva suvremena Republika Hrvatska.
Ustav Republike Hrvatske jasno propisuje da su sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost, ravnopravnost spolova, poštivanje ljudskih prava i vladavina prava među najvišim vrednotama ustavnog poretka. Međutim, ostvarivanje tih vrijednosti ne ovisi samo o zakonima i institucijama. Velik dio odgovornosti leži upravo na medijima, koji svojim izvještavanjem mogu pridonijeti stvaranju društva u kojem će se svi građani osjećati ravnopravno i poštovano.
Uloga medija danas mnogo je šira nego prije nekoliko desetljeća. Osim televizije, radija i tiskanih medija, javni prostor oblikuju internetski portali, društvene mreže, podcasti i digitalne platforme. Informacije se šire brže nego ikada prije, ali upravo ta brzina često dovodi do površnosti, senzacionalizma i širenja stereotipa. U takvim okolnostima odgovorno novinarstvo postaje važnije nego ikad.
Jedan od najvećih izazova jest način na koji se prikazuju žene i muškarci u medijima. Iako je posljednjih godina ostvaren značajan napredak, i dalje se može primijetiti da se žene češće prikazuju kroz njihov izgled, privatni život ili obiteljske uloge, dok se muškarce češće povezuje s profesionalnim uspjesima, politikom ili gospodarstvom. Takav pristup, čak i kada nije namjeran, može održavati zastarjele društvene obrasce i utjecati na percepciju mladih ljudi o tome što se od njih očekuje.
Odgovorno izvještavanje ne znači da se razlike među ljudima trebaju skrivati ili negirati. Naprotiv, ono znači da svaka osoba zaslužuje jednako poštovanje i jednaku priliku da bude predstavljena kroz svoje znanje, sposobnosti, rezultate i doprinos društvu, a ne kroz predrasude ili stereotipe.
Posebnu odgovornost mediji imaju kada izvještavaju o nasilju nad ženama, obiteljskom nasilju ili diskriminaciji. Takve teme zahtijevaju profesionalnost, poštivanje dostojanstva žrtava i izbjegavanje senzacionalističkog pristupa. Objavljivanje neprovjerenih informacija, nepotrebno otkrivanje identiteta ili prebacivanje odgovornosti na žrtvu može imati ozbiljne posljedice ne samo za pojedince nego i za cijelo društvo.
Istodobno, mediji imaju priliku promovirati pozitivne primjere. Priče o ženama u znanosti, poduzetništvu, sportu, vojsci ili politici, kao i muškarcima koji ravnopravno sudjeluju u obiteljskom životu i odgoju djece, doprinose rušenju stereotipa i pokazuju da sposobnosti nisu određene spolom nego znanjem, radom i predanošću.
Veliku ulogu imaju i lokalni mediji. Upravo oni često najbolje poznaju potrebe svojih zajednica te mogu otvoriti prostor za dijalog o pitanjima jednakih mogućnosti, položaja žena na tržištu rada, usklađivanja obiteljskog i poslovnog života, dostupnosti obrazovanja ili zaštite od diskriminacije. Kvalitetno lokalno novinarstvo može biti snažan pokretač pozitivnih društvenih promjena.
Važno je naglasiti da odgovornost nije samo na novinarima. Vlasnici medija, urednici, političari, institucije i sami građani sudjeluju u oblikovanju javnog prostora. Publika danas svojim odabirom sadržaja također utječe na medijsku scenu. Ako se nagrađuje isključivo senzacionalizam, govor mržnje i vrijeđanje, takvi će sadržaji postajati sve prisutniji. Ako se cijeni argumentirana rasprava, provjerene informacije i kultura dijaloga, razvijat će se i kvalitetnije novinarstvo.
Medijska pismenost zbog toga postaje jedna od ključnih vještina suvremenog društva. Građani trebaju znati razlikovati činjenice od mišljenja, prepoznati manipulaciju, provjeriti izvore informacija i kritički promišljati sadržaje koje svakodnevno konzumiraju. Samo informirani građani mogu donositi odgovorne odluke i aktivno sudjelovati u demokratskim procesima.
Republika Hrvatska, kao članica Europske unije i demokratska država utemeljena na zaštiti ljudskih prava, ima obvezu stvarati medijsko okruženje koje potiče ravnopravnost, poštivanje različitosti i odgovorno javno komuniciranje. To ne znači ograničavanje slobode medija, nego upravo suprotno – jačanje profesionalnih standarda, etike i društvene odgovornosti.
Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta financiranog sredstvima Programa poticanja pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija Agencije za elektroničke medije. Sama činjenica da postoje ovakvi programi potvrđuje koliko je važno stvarati prostor za teme koje su od javnog interesa, iako možda neće uvijek ostvariti najveću čitanost ili privući najviše klikova. Pitanja ravnopravnosti spolova, ljudskih prava, društvene odgovornosti i ustavnih vrednota ne smiju biti u sjeni sadržaja koji se isključivo vode tržišnom logikom. Upravo zato ovakvi projekti imaju posebnu vrijednost – omogućuju da se o važnim društvenim temama sustavno piše, govori i raspravlja u elektroničkim medijima, pridonoseći informiranijem, tolerantnijem i odgovornijem društvu.
Mediji imaju moć povezivati ljude, poticati razumijevanje i graditi povjerenje među građanima. Kada tu moć koriste odgovorno, postaju jedan od najvažnijih saveznika u izgradnji društva u kojem su ravnopravnost spolova, ljudsko dostojanstvo i međusobno poštovanje svakodnevna stvarnost, a ne samo ustavno načelo zapisano na papiru.
Ovaj projekt financiran je sredstvima za poticanje pluralizma Agencije za el.medije.
