Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ) objavio je nova upozorenja za toplinski val.
Prema novim upozorenjima, najgori dan toplinskog vala bit će u ponedjeljak, kada je gotovo cijela Hrvatska u crvenom, a puno bolje neće biti ni dan ranije, u nedjelju.
Od sutra jača toplinski val, u nedjelju i pogotovo ponedjeljak skoro cijela Hrvatska pod crvenim upozorenjem
Danas nema opasnosti za Osijek, Zagreb, Karlovac i Gospić. Umjerena opasnost vrijedi za Knin, velika za Rijeku i Dubrovnik, dok je za Split već tada označena vrlo velika opasnost od toplinskog vala.
Od sutra opasnost raste u većem dijelu zemlje. Umjerena odnosno žuta opasnost vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac, Gospić i Knin. Za Dubrovnik je označena velika, narančasta, opasnost, dok su Rijeka i Split pod vrlo velikom opasnošću, odnosno pod crvenim upozorenjem.
U subotu, 27. lipnja, velika (narančasta) opasnost od toplinskog vala vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac i Knin, dok je za Gospić i dalje označena umjerena (žuta) opasnost. Vrlo velika (crvena) opasnost vrijedi za Rijeku, Split i Dubrovnik.
U nedjelju, 28. lipnja, upozorenja se dodatno šire. Vrlo velika opasnost vrijedi za Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik. Za Osijek i Gospić označena je velika opasnost.
U ponedjeljak, 29. lipnja, vrlo velika opasnost od toplinskog vala vrijedi za Osijek, Zagreb, Karlovac, Knin, Rijeku, Split i Dubrovnik. Tek Gospić ostaje u narančastom, odnosno na razini velike opasnosti.
Prognoza za danas
Za danas je DHMZ prognozirao pretežno sunčano i vruće vrijeme uz najviše dnevne temperature uglavnom između 30 i 35 Celzijevih stupnjeve.
Poslijepodne u unutrašnjosti mjestimice jači razvoj oblaka, a poneki je pljusak moguć na krajnjem istoku te u unutrašnjosti Dalmacije.
Vjetar većinom slab. Na Jadranu ujutro i navečer slaba do umjerena bura, sredinom dana i poslijepodne jugozapadnjak i sjeverozapadnjak.
Najviša dnevna temperatura uglavnom između 30 i 35 stupnjeva.
Što nas čeka sutra
Sutra, u petak, bit će sunčano i vruće, ponegdje i vrlo vruće. Mjestimice će biti male i umjerene naoblaka.
Uz jači razvoj oblaka poslijepodne uglavnom u unutrašnjosti Dalmacije može biti lokalnog pljuska s grmljavinom. Vjetar većinom slab. Na Jadranu u prvom dijelu dana te opet navečer slaba do umjerena bura, a sredinom dana i poslijepodne jugozapadnjak i sjeverozapadnjak.
Najniža jutarnja temperatura između 15 i 20, na Jadranu od 22 do 27 °C. Najviša dnevna temperatura većinom između 31 i 36 °C.
Drastična promjena početkom srpnja
Kraj toplinskog vala, prema izračunima numeričkih modela prognoze vremena, nad našim krajevima donijet će početak srpnja, a obilježit će ga buran, silovit prodor hladne fronte uz pad temperature za 15 do 20 stupnjeva, jake udare vjetra te grmljavinske pljuskove uz veliku vjerojatnost za pojavu tuče, prognozira meteorolog Bojan Lipovšćak.
Lipovščak je u razgovoru za N1 Televiziju rekao da će se temperatura u Hrvatskoj idućih dana nastaviti dizati. “Neki dan je ovdje bio moj kolega iz Državnog hidrometeorološkog zavoda koji je rekao istu stvar koju ću i ja ponoviti: imat ćemo svaki dan stupanj više. Naprosto je takva situacija. Nama dolazi još topliji zrak, naročito po visini”, rekao je.
Dodatni faktor je saharski pijesak u atmosferi. On se trenutačno ne nalazi nad Hrvatskom, nego nad Španjolskom, zapadnom Francuskom i Velikom Britanijom, ali dodatno pojačava zagrijavanje.
“Pijesak u atmosferi ima dvije uloge. Jedna je da odbija sunčevo zračenje, pa bi trebalo biti hladnije. Ali druga uloga je značajnija u ovom trenutku: saharski pijesak koji se nalazi na visini od 1500 do 3000 metara apsorbira sunčevu toplinu i grije se. Na taj način neposredno grije zrak oko sebe”, objasnio je.
Zašto se zrak dodatno grije
Lipovščak navodi da se u anticikloni zrak spušta, a spuštanjem se komprimira. Kada se zrak komprimira, raste mu temperatura.
“Pumpa za bicikl se grije kad pumpate jer se zrak tlači pa mu raste temperatura. Ista stvar događa se sada u atmosferi. Taj zrak s pijeskom, koji je topao, spušta se i još se dodatno grije. Znači, dva efekta se zbrajaju”, rekao je.
Treći faktor koji podržava toplinu je vedro vrijeme. Nema naoblake jer anticiklona spušta zrak, a u njemu više nema dovoljno vlage. Zbog toga tlo snažno prima sunčevo zračenje, a tijekom noći ta se energija vraća u atmosferu kao toplina u infracrvenom dijelu spektra.
Za Hrvatsku je važna i činjenica da kroz Bečka vrata neprekidno dolazi sjeverno strujanje. To nije jak vjetar, nego strujanje koje je, kaže Lipovščak, napunilo Panonsku nizinu, a na Jadranu se javlja kao bura. Budući da je taj zrak ipak nešto hladniji od zraka na samom Jadranu, prelijevanjem preko Dinarida spušta se prema obali, komprimira se i grije.
“Zato imamo tople noći s fenskom burom”, rekao je Lipovščak.
Vrhunac toplinskog vala u Hrvatskoj
Govoreći o trajanju toplinskog vala, Lipovščak je rekao da očekuje da će maksimum u Hrvatskoj biti oko 27. ili 28. lipnja (prema novim podacima DHMZ-a vrhunac bi trebao biti 29. lipnja.
Kraj toplinskog vala za Hrvatsku očekuje se oko 1. srpnja, kada bi trebala stići hladna fronta. Ona se već nalazi pred obalom Europe, ali ne može prodrijeti prema unutrašnjosti jer je zadržava toplinski val, odnosno cijela omega situacija, objašnjava.
Dva moguća raspleta
Prema Lipovščaku, prava promjena vremena u Hrvatskoj očekuje se početkom srpnja. Moguća su dva scenarija raspada omega situacije.
Prvi je jaka i intenzivna hladna fronta s jakim prodorima vjetra, znatnim padom temperature, grmljavinom, pljuskovima i mogućom tučom. “Temperatura će pasti za dvadesetak stupnjeva. Ako ćemo imati 40, pa padne na 20, to je normalna temperatura za ovo vrijeme. Ali može pasti i na 17. To može biti jako”, rekao je.
Takav prolaz hladne fronte mogao bi podsjetiti na veliko nevrijeme od 19. srpnja prije tri godine, koje je protutnjalo Hrvatskom od Zagreba do Slavonije. “To je takav tip prolaza fronte”, rekao je Lipovščak.
Druga mogućnost je da se toplinski val postupno raziđe. U tom slučaju manje količine nestabilnog zraka prolazile bi sjevernije od Alpa, ali bi ipak prodirale prema Hrvatskoj kroz Bečka vrata. To bi postupno snižavalo temperaturu i destabiliziralo atmosferu. “Onda bismo imali niz fronti, odnosno linija nestabilnosti, koje bi bile praćene grmljavinom i pljuskovima, ali ne takvog intenziteta kao jedna prava velika hladna fronta”, objasnio je.
Zašto su oluje sve razornije?
Lipovščak je govorio i o sve snažnijim olujama koje posljednjih godina pogađaju Zagreb i druge dijelove Hrvatske. Na pitanje je li riječ o novom trendu i trebaju li građani biti zabrinuti, odgovorio je potvrdno.
“Da, trebamo se zabrinuti. Moramo se zabrinuti zato jer su one intenzivnije. To nije nešto novo. Imali smo mi oluja, imali smo i tornado u Hrvatskoj, koji je opisao još pokojni Mohorovičić. Imali smo par tornada u proteklih 20 godina, manjih lokalnih pojava po Slavoniji, na Jadranu pijavice i tako nešto”, rekao je. No razlika je u tome što je atmosfera danas toplija.
“Koliko god ljudi pričali da nema globalnog zagrijavanja, globalno zagrijavanje je tu. Ono se vidi iz svakodnevnog života”, rekao je.
Kao primjer navodi voćke. “Ako imate bilo kakvu voćku, ta voćka vam cvate i daje plodove 15 do 20 dana prije onoga što ste imali prije 20 godina. Voće ne zna da je globalno zagrijavanje niti da su klimatske promjene. Ono se prilagođava temperaturi”, rekao je Lipovščak.
Europa i Arktik najbrže se zagrijavaju
Lipovščak je rekao da se najveći porast temperature na Zemlji trenutačno bilježi na dva područja: u Europi i na Arktiku, odnosno Grenlandu i Arktiku. “To su dva mjesta na kojima je najveća promjena temperature trenutačno na Zemlji”, rekao je.
U Hrvatskoj je, prema njegovim riječima, to posljedica blizine Sredozemnog mora, koje se jako zagrijalo i ima temperature iznad prosjeka, ali i stalnog priljeva toplog zraka iz Afrike. “To je efekt koji kod nas najviše djeluje na promjenu klime i zagrijavanje”, rekao je.
Kako nastaju snažne oluje
Kada na tako zagrijanu atmosferu dođe hladan prodor, proces je vrlo buran. Hladan zrak teži je od toplog i podvlači se pod njega. Na svom prednjem kraju diže topli zrak, pri čemu nastaje uzlazno strujanje. “U tom uzlaznom strujanju javljaju se kumulonimbusni oblaci koji daju pljuskove, grmljavinu i tuču”, objasnio je Lipovščak.
Dodao je da su se takvi procesi u Hrvatskoj mnogo istraživali, posebno u vezi s nekadašnjim i sadašnjim aktivnostima obrane od tuče. Ustanovljeno je da kumulonimbusni oblaci pri takvim frontama prolaze našim područjem brzinom od 80 do 120 kilometara na sat.
Zbog toga je za izdavanje upozorenja vrijeme vrlo kratko. “Neka je grmljavinska nepogoda nad Ljubljanom. Ona je za 45 minuta nad Zagrebom. To nije cestovna udaljenost, to je zračna udaljenost”, rekao je.
Građani moraju znati što napraviti
Lipovščak naglašava da je u takvim situacijama najvažnije na vrijeme izdati upozorenje, ali i da građani prate sredstva informiranja i znaju kako reagirati. “U tih 45 minuta, kad shvatimo da je nevrijeme nad Ljubljanom, moramo izdati upozorenje, ljudi moraju shvatiti to upozorenje i moraju znati što moraju napraviti”, rekao je.
To znači da građani trebaju znati trebaju li zatvoriti prozore, pokupiti rublje, skloniti ili pokriti automobil, vezati šator ili učvrstiti predmete koje vjetar može odnijeti.
“Kao što Amerika ima svoju aleju tornada, gdje su ljudi naučeni što moraju raditi kad dolazi znak opasnosti, tako i mi moramo steći naviku. Oni znaju da se moraju sakriti u podrum. Kod nas toga još nema, a moramo steći tu naviku. Naprosto zato jer se vrijeme promijenilo”, zaključio je Lipovščak., piše INdex.
