Bilo da ste vi osoba koja drugima uzima hranu s tanjura “samo kako bi je probala” ili ste žrtva takvog čina, nova studija nudi objašnjenje: hrana koju “ukrademo” s tuđeg tanjura doista ima bolji okus. Svi smo doživjeli sličan scenarij: naručili ste veliku porciju prženih krumpirića, nakon što vas je osoba s kojom ste u društvu uvjerila da ih ne želi.
No, čim hrana stigne, slijedi ona poznata molba: “Smijem li probati samo jedan?”, koja se ubrzo pretvori u otimanje dok ne ostanu samo mrvice. Znanstvenici su sada istražili zašto se to događa, piše Euronews.
Eksperiment s krađom hrane
Istraživači s Ruske medicinske akademije odlučili su istražiti može li “moralni prijestup pojačati osjetilni užitak”. U studiji, objavljenoj u časopisu Food Quality and Preference, sudjelovalo je 120 ispitanika. Svakome je poslužena ista porcija krumpirića, prvo izravno, a zatim kao ponuda od druge osobe.
Na kraju su od njih tražili da potajno uzmu krumpiriće od drugih sudionika u scenarijima s visokim i niskim rizikom od otkrivanja. Sudionici su zatim ocjenjivali ukusnost krumpirića na ljestvici od jedan do devet, a “ukradeni” krumpirići dobili su najviše ocjene.
Zanimljivo, što je bio veći rizik da ih se uhvati, to je bio veći užitak. Ukradeni krumpirići postigli su 40 posto višu ocjenu za okus, hrskavost i slanost od onih koji su im posluženi izravno. Prema riječima sudionika, uzbuđenje u kombinaciji s krivnjom zbog potajnog uzimanja zabranjenih krumpirića učinilo je jelo uzbudljivijim.
Psihologija zabranjenog voća
Rezultati se mogu povezati i s mentalitetom oskudice, koji se odnosi na način na koji naši mozgovi postaju tjeskobniji kada nečega nedostaje, što nas čini kompetitivnijima i impulzivnijima. Isto vrijedi i za sve što je zabranjeno.
Često poznat kao “efekt zabranjenog voća”, taj fenomen objašnjava da kada nam se kaže da je nešto nedostižno, ono odmah postaje vrjednije i poželjnije. Prethodne studije otkrile su da mentalitet oskudice također može umanjiti našu sposobnost suosjećanja s tuđom boli – ili u ovom slučaju, s nečijom iritacijom zbog krađe hrane.
Autori studije rekli su da njihovi nalazi pomažu proširiti “naše razumijevanje kako svakodnevni prijestupi angažiraju centre za nagradu” te pružaju bolji uvid u bihevioralnu psihologiju i misaone procese koji stoje iza naših prehrambenih navika. I premda je malo vjerojatno da će ovo saznanje ikoga spriječiti u krađi vaših krumpirića, krivci će barem sljedeći put imati dobar izgovor., piše Index.
