Kada je Donald Trump preuzeo dužnost predsjednika Sjedinjenih Američkih Država, nagovijestio je mogućnost uspostavljanja nove vrste odnosa s izraelskim premijerom Benjaminom Netanyahuom — političarem poznatim po vještini održavanja ravnoteže u odnosima s američkim liderima.

No, već nakon nešto više od 150 dana njegova mandata, čini se kako je Trump upao u istu zamku kao i njegovi prethodnici, pokrenuvši jedan od najodvažnijih zračnih napada na Iran, navodi The Guardian u analizi američkih vojnih udara na iranska nuklearna postrojenja.
Izraelski pritisak i američki zaokret
Iako su početne poruke iz Washingtona sugerirale da će Trumpova administracija pokušati ograničiti izraelske vojne ambicije, sve upućuje na to da je Netanyahu uspio potaknuti SAD na napade na iranske objekte za obogaćivanje urana.
Nakon niza izraelskih vojnih operacija koje nisu imale podršku Washingtona, Bijela kuća je ipak dala zeleno svjetlo za intervenciju. Sada se američka administracija priprema na moguće iranske protumjere koje bi mogle prerasti u ozbiljan regionalni sukob.
“Trumpov faktor” i pokušaj diplomacije
Neposredno prije inauguracije, Trumpov savjetnik za Bliski Istok, Steve Witkoff, doputovao je u Izrael kako bi tijekom šabata organizirao sastanak s Netanyahuom. Cilj sastanka bio je potaknuti izraelskog premijera na pregovore o primirju s Hamasom u Pojasu Gaze. Visoki izraelski dužnosnici ovaj su potez pripisali tzv. “Trumpovom faktoru”, aludirajući na njegovu sklonost nepredvidivim, ali odlučnim političkim potezima.
U početku je Trump bio hvaljen zbog navodnog otpora izraelskom pritisku, što je predstavljalo odmak od politika prethodnih američkih administracija. No napadi američkih bombardera B-2 na iranske ciljeve ukazali su na preokret u Trumpovoj vanjskopolitičkoj intuiciji. Njegov tim je napustio izolacionistički pristup i prešao na znatno odlučniji kurs.
Iako se deklarirao kao protivnik novih ratova i zagovornik povlačenja SAD-a iz stranih sukoba, svega šest mjeseci nakon povratka u Bijelu kuću Trump je promijenio smjer i uveo SAD u aktivnu vojnu operaciju protiv Irana.
U pokušaju da umiri javnost i otkloni sumnje o mogućem narušavanju odnosa s Netanyahuom, Trump je poručio da su Sjedinjene Američke Države i Izrael djelovali kao “jedinstven tim protiv velike prijetnje”, izražavajući pritom zahvalnost izraelskom premijeru i naglašavajući blisku suradnju.
To je predstavljalo značajan odmak od ranijih izjava, poput one američkog državnog tajnika Marca Rubija, koji je u početku izraelske napade nazvao jednostranima i tvrdio da SAD u njima ne sudjeluje, ističući da je predsjedniku prioritet sigurnost američkih trupa u regiji.
Srednji put ili put u rat?
Trump tvrdi da su napadi na nuklearna postrojenja Fordow, Natanz i Isfahan bili ograničenog karaktera, s ciljem da se spriječi daljnja eskalacija. Američke snage u regiji stavljene su u stanje povišene pripravnosti, a Teheranu je upućena jasna poruka da su SAD spremne odgovoriti u slučaju odmazde.
Ipak, neki visoki američki dužnosnici, uključujući potpredsjednika J.D. Vancea, upozoravaju da bi čak i ograničena operacija mogla prerasti u dugotrajan sukob ako Iran odluči uzvratiti.
Trump za sada pokušava zadržati ravnotežu — provodi vojne akcije, ali istovremeno šalje signale da želi izbjeći širu eskalaciju. Unatoč tome, izraelski premijer ovu američku podršku očigledno vidi kao znak ohrabrenja.
“Čestitam, predsjedniče Trump. Vaša hrabra odluka da ciljate iranska nuklearna postrojenja snagom Sjedinjenih Američkih Država ostat će zapisana u povijesti”, izjavio je Netanyahu u video poruci., prenosi Index.