Marija Jurić Zagorka legenda je hrvatske književnosti rođena upravo na današnji dan, 2. ožujka 1873. Bila je hrvatska novinarka, spisateljica i feministkinja, a smatra se jednom od najznačajnijih hrvatskih spisateljica 20. stoljeća te prva profesionalna novinarka u Hrvatskoj.

Dugo sustavno prešućivana i osporavana, proglašavana autoricom ‘šunda’ koja u svojim djelima podilazi najnižim čitateljskim instinktima, Zagorka je danas nezaobilazno ime bez kojega bi hrvatska književnost bila znatno osiromašena.

Savjetovali su joj da se primi motike i kuhače. Srećom, nije ih poslušala! Postala je prva hrvatska profesionalna novinarka, najpopularnija hrvatska spisateljica i amazonka hrvatskog feminizma. Unatoč svemu navedenom, do danas nije postignuta potpuna suglasnost o mjestu i ulozi Marije Jurić Zagorke u hrvatskoj književnosti, a nisu razriješene ni mnogobrojne bijele mrlje iz njezine biografije, piše Večernji.

Zagorka je najpoznatija po svom romanu ‘Grička vještica’, koji je je postao kultni klasik hrvatske književnosti i jedan od najprodavanijih romana u Hrvatskoj. Zagorka je također pisala o društvenim i političkim pitanjima te je bila poznata kao zagovornica ženskih prava. Kroz svoje novinske članke i knjige, zalagala se za jednakost spolova i borila se protiv diskriminacije žena u društvu.

Uzbudljiva je to povijesna priča iz burnog 18. stoljeća, začinjena ljubavnim zapletima i intrigama, a sastoji se od sedam svezaka: Tajna Krvavog mosta, Kontesa Nera, Malleus maleficarum, Suparnica Marije Terezije I, Suparnica Marije Terezije II, Dvorska kamarila Marije Terezije i Buntovnik na prijestolju. Unutar razgranate i vrlo zamršene fabule Zagorka u Gričkoj vještici redovito daje i široku panoramu hrvatskoga društva i njegove klasne raslojenosti, a ideološka previranja i borbe na dvoru znalački povezuje sa suvremenim stanjem.