Državni zavod za statistiku objavio je ranije u utorak nove podatke o BDP-u. Prvi preliminarni podaci pokazali su tako kako je BDP u zadnja tri mjeseca 2023. rastao 4,3 posto, a u cijeloj godini 2,8 posto. Sve je komentirao predsjednik Vlade Andrej Plenković uoči sastanka Odbora Hrvatska – Italija.

Plenković kaže kako već 12. kvartal zaredom bilježimo pozitivna kretanja rasta BDP-a.

Plenković kaže da je na “treći najbrži rast u EU-u” utjecao nastavak rasta potrošnje kućanstava, rast plaća i trovine na malo i dobra situacija na tržištu rada. Spomenuo je i nastavak investicija iz proračuna i državnih poduzeća i NPPO.

“Samo od kraja 2022. do 2023. završeno je oko milijardu natječaja i poziva, a još je milijarda otvorena.”

Stabilne politike

Na rast su, kaže, utjecale i mjere Vlade. “Da se prisjetimo, gospodarski rast su i Vlada i HNB prognozirali na 2,8 posto”, kaže Plenković.

“Mi smo ostvarili ono što smo i planirali”, kaže i dodaje kako se da zaključiti da smo dobro planirali vlastite ekonomske politike. Dodaje da rast potvrđuje kako se Vlada vodila održivim ekonomskim politikama.

“Mi s 4,3 posto imamo najveći rast BDP-a, osam država ima negativan rast, Hrvatska bilježi drugi najveći rast BDP-a u 2023. u odnosu na 2022., odmah iza Malte”, kaže. Dodaje i da se očekuje nastavak rasta te da je ovo potvrda dobre politike i pouzdanosti, kao i povjerenja koje građani imaju prema politikama Vlade.

“To je itekako dobra i korisna vijest za Hrvatsku”, kaže Plenković.

Optimistične prognoze

“Naša je prognoza da će rast biti 2,8 posto u 2024. Isto prognozira i EK. Nije slučajno da mi imamo ovakve rezultate”, kaže predsjednik Vlade na pitanje našeg novinara.

Podsjetio je i na mjere kojima je Vlada pomagala građanima i gospodarstvu.

Slanje trupa u Ukrajinu

Plenković kaže kako je jučerašnji sastanak u Parizu bio informativnog karaktera.

“Mi smo našu epizodu sa slanjem vojne pomoći Ukrajini za četiri glasa u Saboru propustili učiniti. Budući da nismo uspjeli ni tu simobliku, nismo ni nudili slanje vojnika u Ukrajinu”, kaže Plenković. Ipak, nastavit ćemo pomagati Ukrajini, kaže premijer.

Pojasnio je i kako su zemlje složne oko toga da će se Ukrajini nastaviti pomagati.

Nenamjensko trošenje

Što se tiče slučaja Ministarstva kulture i Geodetskog fakulteta, Plenković kaže kako je sve već rečeno.

“To je klasični medijsko-politički udar u predizborno vrijeme, sad je došla Nina na tapetu. Ništa novo. Isti ljudi isto objavljuju. Nama je ponos što smo osigurali sredstva za obnovu Zagreba i Banovine…”, govori premijer.

Na pitanje misli li da su se namještali natječaji za pojedine tvrtke, Plenković kaže da ne zna, da će ministarstvo sve objasniti.

Prijetnje

Što se tiče navodnih prijetnji koje je dobio, Plenković kaže: “Ništa to.” Dodaje i da se takve stvari stalno događaju, ali da to “ne puštaju u medije”.

“To su ljudi koji imaju kreativne trenutke u pisanju takvih pisama, ima tko brine o tome”, kaže.

Na daljnja pitanja o ministrici kulture, Plenković kaže kako je odradila sjajan posao.

“Nikakav financijski interes EU-a nije povrijeđen. Da li oni žele sebi protegnuti nadležnost, vjerojatno žele. Mene više zanima zašto. Ako su vidjeli da nema interesa, mogli su to sami vratiti USKOK-u. … Promislite malo”, kaže premijer na pitanja o aferi s Geodetskim fakultetom koju istražuje i europski tužitelj., piše N1