Istraživanje rada u udrugama u neprofitnom sektoru pokazalo je da zaposlenici imaju ispodprosječne plaće, iznadprosječan prekovremeni rad i nesigurnost u stabilnost zaposlenja, istaknuo je na predstavljanju rezultata Sven Janovski iz sindikata Skupa.

– To su ispodprosječne plaće, to je iznad prosječan prekovremeni rad i iznadprosječna nesigurnost u stabilnosti zaposlenja, što znači velik broj ugovora na određeno, neizvjesnost u kontinuiranom financiranju rada, to je neko neprepoznavanje društvene koristi i društvenih doprinosa koji zapravo rad udruga daje. Što se tiče plaća, neki prosjek, prema našem istraživanju bez reprezentativnog uzorka, ali je preko 1000 radnika, tj. 5% ukupne radne snage zaposlene u civilnog sektoru. Prosječna je plaća oko 980 eura neto, rekao je Sven Janovski iz Sindikata SKUPA.

– Svakako smo saznali da je rad u udrugama nesiguran, da je veći broj ugovora na određeno, da je češći rad na nepuno radno vrijeme, da su izraženi rad u slobodno vrijeme, da su različiti oblici prekovremenog rada te da je fluidan odnos između poslovnog i privatnog života. Saznali smo i da su učestala kršenja radničkih prava, ali da velik broj radnika ne prepoznaje to kao kršenje, zapravo mehanizama kojim bi mogli djelovati da se kršenja radničkih prava spriječe, rekla je Katarina Jaklin iz Instituta za društvena istraživanja Zagreb.

– Prosječna plaća zaposlenih u udrugama je oko 980 eura neto što je ispod hrvatskog prosjeka, odnosno Grada Zagreba, pokazuje istraživanje proveden na uzorku, iako ne reprezentativnom, od više od 1000 radnika, odnosno više od pet posto radne snage zaposleno u civilnom sektoru, rekao je.

Dodao je kako je vrlo učestali prekovremeni rad, više od 8 sati dnevno i rad vikendima više puta mjesečno, rad navečer kao i zahtjevi za raspoloživost u slobodno vrijeme vikendima, bolovanjima, za vrijeme rodiljnog dopusta. “Tako da se ljudi nikada ne mogu potpuno odmaknuti od posla, što uzrokuje i zdravstvene posljedice”, upozorio je Janovski.

Želimo pokazati neke od trendova loših radnih uvjeta i kršenja radničkih prava u neprofitnom sektoru, koji zapošljava gotovo 18.000 radnika, te s predstavnicima u Europskom parlamentu želimo raspraviti o tome kako način provedbe projekata iz EU fondova u Hrvatskoj negativno utječe na radne uvjete radnika u udrugama, koje vode do štetnih praksi u zapošljavanju, prekovremenog rada te izgorijevanja (burnout), istaknuo je.

Velik broj radnika ne prepoznaje kršenje prava

Suautorica istraživanja Katarina Jaklin s Instituta za društvena istraživanja rekla je kako je istraživanje pokazalo da je rad u udrugama potplaćen, nesiguran, ovisi o nestabilnim projektnim sredstvima i ne omogućava zadovoljavajuću ravnotežu poslovnog i privatnog života. Učestala su kršenja radničkih prava koje velik broj radnika ne prepoznaje i zapravo nema mehanizama kojima bi mogli djelovati da ih se spriječi, istaknula je Jaklin.

Navela je podatak da je u lani oko 4000 udruga imalo barem jednog zaposlenog, a da je poziv na sudjelovanje u istraživanju poslan na 3400 udruga koje su imale zaposlene i ispravne kontakte prema registru udruga.

Istraživanje je provedeno od srpnja do rujna 2023. godine, anketno istraživanje na uzorku od 1075 radnika iz 643 udruge proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu (IDIZ) u organizaciji sindikata Skupa (Sindikalni kolektiv udruženih prekarnih radnica i aktivista), Saveza samostalnih sindikata Hrvatske i Zaklade “Friedrich Ebert”, u suradnji s Uredom Europskog parlamenta.

Istraživanje je provedeno u svrhu dubljeg razumijevanja karakteristika i uvjeta rada u sektoru neprofitnih organizacija te njihova unaprjeđenja. Nalazi istraživanja pružaju nove uvide u različite aspekte kvalitete zaposlenja, uključujući vrstu ugovora i sigurnost zaposlenja te plaće i materijalna prava radnika i radnica u udrugama, rečeno je na skupu., piše HRT