Do kraja idućeg tjedna predsjednik Zoran Milanović prema Ustavu mora sazvati konstituirajuću sjednicu Sabora. Ona bi trebala biti uspješna jer je postignut dogovor o parlamentarnoj većini između HDZ-a i Domovinskog pokreta.
Sabor je konstituiran činom izbora predsjednika Sabora, a to bi opet trebao biti Gordan Jandroković. Zastupnici nacionalnih manjina najavili su da će svi osmero poštovati vlastitu odluku o podršci Jandrokoviću. Sljedeći korak je potvrđivanje Vlade. U političkim kuloarima i medijskom prostoru širi se teza da se nikome ne može zabraniti da glasa za bilo što, pa i za Vladu, piše Dražen Ciglenečki za Novi list.
To je, naravno, točno, jer ne bi Domovinski pokret mogao spriječiti troje zastupnika SDSS-a da budu za vladu, ako bi to, unatoč svemu, baš željeli. Za DP je jedino bitno da je premijer Andrej Plenković pristao izbaciti SDSS iz koalicije.
Ali, to što će zastupnici SDSS-a učiniti u Saboru uskoro, kada će na dnevnom redu biti izglasavanje povjerenja vladi, usmjerit će njihovo djelovanje u 11. sazivu.
– Da me probudite usred noći i pitate tko u Saboru čini većinu, a tko oporbu, rekao bih vam da oni koji glasaju za povjerenje vladi čine većinu, a da su oni koji ne glasaju oporba. A, vjerojatno bih takvo mišljenje imao i u ostalim dijelovima dana. Možda se na kraju postigne kompromis, pa SDSS bude dio većine po julijanskom kalendaru, znači malo kasnije, rekao je za Novi list dugogodišnji zastupnik SDP-a Arsen Bauk, političar koji dobro zna kako Sabor funkcionira.
Dakle, ako Milorad Pupovac i njegovo dvoje kolega iz SDSS-a, kako se to figurativno kaže, dignu ruku za vladu, onda neće biti oporba. U slučaju da budu suzdržani, morat će se naknadno odrediti kamo oni doista spadaju, a to će biti ubrzo.
Već za konstituiranje Sabora nužno je prethodno utemeljiti dva odbora, onaj za izbor i imenovanja te Mandatno-imunitetno povjerenstvo, a odmah će krenuti i međustranački pregovori o svim ostalim radnim tijelima. Preduvjet je toga nedvosmisleno utvrđivanje koje su stranke i zastupnici parlamentarna većina, a koji opozicija. Svaka od ovih strana ima kvotu predsjednika, potpredsjednika i članova saborskih odbora i zato se jednostavno mora znati gdje je SDSS.
Ako ta stranka želi sudjelovati u radu odbora, ili će Domovinski pokret zažmiriti i na mala je vrata ipak pripustiti u većinu ili će pak SDSS biti oporba.
U prošlom sazivu je SDSS, kao HDZ-ov najjači koalicijski partner, bio u većini i na osnovu toga je Pupovac bio predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, član važnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te još i Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu. Borisa Miloševića je zapala pozicija potpredsjednika Odbora za predstavke i pritužbe i članstvo u odborima za zaštitu okoliša i prirode, kao i za lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu.
Dragana Jeckov je bila članica četiri odbora, za obitelj, mlade i sport, za poljoprivredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina i za ravnopravnost spolova. Milošević je već otpao iz svega jer nije niti ušao u Sabor.
U SDSS-u je bilo zamišljeno da će Anja Šimpraga ostati potpredsjednica vlade i da će umjesto nje u Saboru biti kandidat za njezinog zamjenika Milošević.
To se, međutim, izjalovilo jer DP ne želi Anju Šimpragu u vladi, pa će ona biti zastupnica. Ako se SDSS deklarira kao oporba, troje njihovih zastupnika mogu u startu zaboraviti najveći broj mjesta u odborima koja su imali u savezu s HDZ-om. Opozicijski klub SDSS-a s tri zastupnika imao bi, kako kažu oporbeni čelnici, pravo na jednog potpredsjednika odbora, a Pupovac sigurno ne bi mogao biti član Odbora za Ustav.
Politički utjecaj SDSS-a dramatično bi se smanjio, preko noći bi izgubio potpredsjednika Vlade, državne tajnike, predsjednika saborskog odbora. SDSS bi se sveo na dužnost potpredsjednika odbora za, recimo, predstavke i pritužbe.
To bi bila cijena prelaska SDSS-a u oporbu, među dojučerašnje političke protivnike, piše Novi list.
