Pitanje migrantskog pritiska na vanjske granice Europske unije dodatno se intenziviralo pojavom novih ratnih žarišta, kako u svijetu, tako i u Europi. Na pitanja o tome možemo li očekivati smanjenje migrantskog vala, kako zaštititi hrvatsku granicu te kako izbjeći kulminaciju krize, odgovorili su gosti emisije “Otvoreno”.

Raspudić: Imamo golem problem, brojevi strašni

Na pitanje o tome kako gleda na organiziranje seoskih straža, saborski zastupnik Mosta, Nino Raspudić odgovorio je kako se radio o samoorganizaciji, ideji koja je došla tek nakon što je gradonačelnik Sinja, Miro Bulj, pozvao institucije da “začepe” granicu.

– Ja ću vas samo nadopuniti. Ono što je Miro Bulj prvo rekao je da poziva nadležne institucije da začepe granicu, a ako se ovo nastavi, poveća i eskalira da će se ljudi morati samoorganizirati. Samoorganiziranje je obrana vlastitog života, sigurnosti vlastite obitelji, svoga susjeda i imovine je nešto što je zakonito. On je pozvao nadležne institucije da zatvore granicu, rekao je.

– Imamo golem problem. Dobili smo izvješće o stanju ilegalnih migracija koje ćemo u četvrtak diskutirati u Saboru i to izvješće je zastrašujuće. Možemo poslije konkretno, kako o brojevima, tako i o pokušaju relativizacije u tom izvješću. Žele nas uvjeriti da to nije tako strašno, a brojevi doista jesu strašni. Dan nakon je krenula hajka na Miru Bulja, ali sljedeći dan je došla vijest da su u međusobnom oružanom obračunu migranata u Srbiji poginule tri osobe, kazao je.

Ustvrdio je kako je dio Pakistanaca koji je sudjelovao u pucnjavi u Srbiji, ranije uhićen u Zagrebu.

– Dolazeći u ovaj studio vidio sam na portalima vijest da je pet Pakistanaca koje se povezuje s tim obračunom, uhićeno u Zagrebu i to na području Trešnjevke gdje živim. Situacija je alarmantna i smatram da o tome treba ozbiljno razgovarati, dodao je.

Hajdaš Dončić: Ključan problem krijumčari, 84 % ih osuđeno na uvjetne kazne

Saborski zastupnik SDP-a i predsjednik Odbora za nacionalnu sigurnost, Siniša Hajdaš Dončić ocijenio je kako je ideja seoskih straža neprimjerena te da taj posao u demokratskoj zemlji radi policija.

– To je neprimjereno. U Hrvatskoj, kao demokratskoj zemlji postoji policija koja je nadležna za očuvanje reda i mira. Seoske straže ne mogu riješiti ovaj problem. Ovaj problem ne može riješiti ni Hrvatska sama. Ovaj problem je zakuhala davno i Europa i Zapad, tzv. razvijeni Zapad koji je većinu migranata ostavio na cjedilu, rekao je.

Ustvrdio je kako je Hrvatska na migrantskoj ruti u funkciji “protočnog bojlera” te upozorio da trenutno “u principu ne postoji nešto što se zove EU”.

– Mi smo ovdje, nažalost ili na sreću, protočni bojler u jednom sustavu koji se korjenito mijenja, gdje u principu ne postoji nešto što se zove EU. Postoje isključivo partikularni interesi pojedinih država tj. zemalja članica. Postoji veliki vremenski interval između usuglašavanja komisije, vijeća i parlamenta. Njemačka ima neku svoju politiku, Francusku svoju, Danska ima svoju. Tu Hrvatska osobito zbog okruženja, a to su BiH i Srbija, kojima EU nije propisala mrkvu i batinu, koje imaju bezvizne režime s određenim zemljama, nažalost ne možemo puno pomoći, istaknuo je.

Upozorio je kako postoje kanali preko kojih Hrvatska može zatražiti pomoć, ali i da sve veći problem predstavljaju niske kazne za slučajeve krijumčarenja kojih je u Hrvatskoj zabilježeno 347.

– Možemo zatražiti djelomičnu pomoć Frontexa. Ovo što je danas prisutno u Hrvatskoj, vjerujte da je u Italiji i Austriji, mnogo dramatičnije nego u Hrvatskoj. Ja još do sada nisam primijetio da su oni izazvali neki veći incident, što ne kažem, da se ne može dogoditi. Ključan problem je da u Hrvatskoj 347 osoba uhvaćeno zbog šverca ljudi, 84% je uvjetno osuđeno do godinu, dvije i novčanom kaznom do 10 tisuća eura. To nije normalno, zaključio je.

Ressler: Vrlo vjerojatno je vrhunac vala iza nas

Eurozastupnik Karlo Ressler, naglasio je da je Hrvatska policija uspjela zaustaviti kretanja u Brodsko-posavskoj županiji te da tema migracije u brojnim raspravama izaziva pažnju.

– Za početak, Hrvatska policija nije samo pokušala, nego uspjela zaustaviti kretanja koja su išla zapadnim dijelom Brodsko-posavske županije. Nema nikakve dileme da je ovo tema koja od 2019. godine u brojnim raspravama izaziva pažnju. Nema nikakve dileme da je Hrvatska na nevjerojatnom snažnom migracijskom pritisku, na jedinoj pravoj kopnenoj ruti koja ide prema Europi, rekao je.

Istaknuo je kako se ove godine očekuje “preko 100 tisuća” prelazaka granice te je takve brojke okarakterizirao zabrinjavajućim.

– Na tzv. zapadno-balkanskoj ruti, praktički, kroz ovu godinu ćemo imati broj prelazaka preko 100 tisuća. To su brojevi koji su zabrinjavajući, to su brojevi na koje će se upozoriti i o kojima će se raspravljati. Ne postoje magična rješenja za ovakve globalne fenomene, ustvrdio je.

Na pitanje o tome koliko su policiji vezane ruke, odgovorio je kako se treba nastaviti ulagati u Hrvatsku policiju te je optužio SDP da je protiv toga bio “u više navrata”.

– Vrlo vjerojatno je vrhunac trenutnog vala iza nas, međutim, to ne znači ne trebamo i dalje nastaviti ulagati, kao što se i ulagalo od 2016. godine u Hrvatsku policiju s EU fondovima, protiv čega je SDP bio u više navrata u Europskom parlamentu, rekao je.

– Svjedočili smo različitim pokušajima orkestriranih blaćenja Hrvatske policije i hrvatske Vlade u brojnim plenarnim raspravama gdje smo morali braniti Hrvatsku policiju od takvih napada koji su dolazili, prije svega, da budem iskren, iz pozicije političke grupacije zelenih i drugih radikalno lijevih grupa, dodao je.

Peternel: Radi se o ugrozi strukture stanovništva Europe

Igor Peternel iz Domovinskog pokreta objasnio je kako su ljudi zabrinuti za vlastitu sigurnost te da očajavaju.

– Lako je gospodinu Ressleru reći da bi se trebali svi skupa kloniti takvih razbacivanja. Međutim, to objasnite ljudima kojima je svakodnevno ugrožena imovina, koji očajavaju, koji osjećaju zabrinutost za vlastitu sigurnost. Njima je potrebno to objasniti, zbog čega ne mogu osjećati onu sigurnost kako su imali svih ovih godina, nego sad moraju se suočavati s nekim ugrozama za koje smatraju da to nije potrebno, rekao je.

Ustvrdio je kako Hrvatska ima dobre zakone te otkrio o kakvim se brojevima radi kada je u pitanju traženje azila.

– Mi imamo dobre zakone. Imamo Zakon o nadzoru državne granice, imamo Zakon o strancima, imamo Zakon o međunarodnoj zaštiti ljudi. Dakle, to je ono što mi imamo. A koji su naši brojevi, zapitao se.

– Pazite vi sad ove brojeve. Znači od 2015. do 2021. godine cca. 15 tisuća traženja azila. S time da u 2015. imamo 152, a od 2018. do 2021. 12,5 tisuća. Samo u prvih 10 mjeseci ove godine, pazite brojku, 54.482. Samo prvih 10 mjeseci ove godine. Koja je struktura? 81,4% su muškarci. Od kud dolaze ti ljudi? Afganistan 17,4 tisuće, Turska sedam tisuća, Ruska Federacija 6,3 tisuće, Maroko 5,3 tisuće pa Pakistan, Irak, Bangladeš, Sirija, Nepal, Indija, Iran. Jesu to zemlje u kojima vladaju ratno stanje. O čemu mi pričamo, zapitao se.

Naglasio je kako se radi o “ugrozi strukture stanovništva Europe” te da je na djelu “za sada neoružana okupacija europskog prostora” te da Hrvati ne žele opet biti vojna krajina.

– Dakle, ovdje se radi o apsolutno, s predumišljajem, ugrozi strukture stanovništva Europe. Ovo je neoružana, za sada neoružana okupacija europskog prostora. Dobili smo podatke iz Europske unije da je samo u 2014. i 2015. godini u prostor Šengena ušlo preko milijun ljudi. Mi imamo situaciju Dublinskog sporazuma. Ok, ti ljudi će svi otići. Mi se s tim slažemo. Za sada je to tako. Ali što će biti kad se ispune kvote? Po Dublinskom sporazumu oni će se vraćati natrag. Oni će postati ovdje teret našoj državi. Što ćemo mi s tim ljudima? A druga je stvar, što mi ne želimo biti vojna krajina. Naši ljudi ne žele se s tim baviti, zaključio je.

Sigurnost granice i nacionalna sigurnost

Ressler je ustvrdio kako ova rasprava ne bi trebala biti “natjecanje u pompoznom ispaljivanju jeftinih političkih pokušaja”, pogotovo kada se radi o temi koja je emotivno nabijena.

– Ovo nije nekakvo natjecanje u nekakvom pompoznom ispaljivanju nekakvih različitih jeftinih političkih pokušaja lovljenja poena uoči superizborne godine. Pogotovo o bilo kojoj temi, a pogotovo o ovako važnoj temi, o temi koja je emotivno nabijena, koja je važna našim građanima, koja je osjetljiva i gdje se radi u konačnici o sigurnosti naše granice, gdje se radi o hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti, rekao je.

Pozvao je na veću dozu odgovornosti kada se radi o raspravama u Saboru te ustvrdio da oporba i vlast igraju dvije različite političke utakmice.

– Zato mislim da i apeliram stvarno i na raspravu u Hrvatskom saboru da ovo bude malo ozbiljnije, da razgovaramo otvoreno, da razgovaramo o tome jer nakon što se složimo sa situacijom kakva je danas, postoji ozbiljna razlika, u političkoj utakmici koju igramo mi i koju se igra s druge strane na račun nekakvih takvih retoričkih figura iza kojih ne stoji ništa, dodao je.

Što znače seoske straže?

Na pitanje eurozastupnika Resslera na što se misli kada se radi o seoskim stražama, Raspudić je odgovorio kako nisu spominjane seoske straže te je pozvao Resslera da ne karikira.

– Prvo da raščistimo neke stvari. Ovo nisu jeftini politički poeni, ovo su skupi politički poeni, a plaćaju ih hrvatski građani. Vi živite u Bruxsellesu, ja živim na Trešnjevci. Na mojoj Trešnjevci je uhićeno pet Pakistanaca koje se sumnjiči da su sudjelovali u krvavom obračunu gdje je troje mrtvih, rekao je.

– Nemojte karikirati. Nije spominjao seoske straže. Ako ovo eskalira, ako se nesigurnost nastavi, ljudi će se morati samozaštititi, što je sve u skladu sa zakonom, ustvrdio je.

Zapitao se je li egzotično da “14 zemalja EU ima vojsku na granici ili su je najavili vrlo brzo”.

– Je li egzotično da 14 zemalja EU ima vojsku na granici ili su je najavili vrlo brzo. Je li Švedska egzotična zemlja. Standard vam je takav da je Slovenija ukinula Šengen i uvela granične kontrole. Policija sama nije dovoljna. Nužno je postaviti i koristiti vojsku, zaključio je.