Nakon što se krajem rujna opasni hripavac proširio Dalmacijom, prvi slučajevi bolesti među djecom zabilježeni su i u Zagrebu. Kod troje učenika jedne zagrebačke osnovne škole potvrđen je hripavac, a zaraženo je i nekoliko njihovih kontakta. Bolest počinje blagim simptomima bez temperature, a prenosi se kapljičnim putem. Prvi tjedan bolesti djeluje kao obična prehlada, a potom može biti popraćena tolikim kašljem da djeca povraćaju, može doći i do težih posljedica, posebice kod dojenčadi., prenose 24sata
– Kratka definicija hripavca je dugotrajni i iscrpljujući kašalj bez povišene tjelesne temperature. Kašalj je jače izražen u večernjim i noćnim satima, a roditelje nikakvi drugi simptomi ne mogu upućivati na to da je riječ o hripavcu. Bolest je izrazito neugodna jer značajno reducira kvalitetu života svakoga tko je zaražen jer iscrpljuje, zaraženi ne mogu spavati ili jesti, a nerijetko i povraćaju od kašlja. Najčešće dojenčad, koja nije cijepljena, može razviti teži oblik bolesti, koji zahtijeva primjenu kisika, mjere intenzivnog liječenja, a može izazvati i smrt – kazao je dječji infektolog prof. dr. sc. Goran Tešović.
Trenutna situacija u Zagrebu nije alarmantna, ali se prati, a u Splitu je zabilježeno 70 zaraženih. Zabrinjavajuća je niska razina procijepljenosti, koja je u Splitu ispod 86 posto. Cijepljenje protiv hripavca u Hrvatskoj je obavezno od 1959. godine te je to jedno od prvih cjepiva koja su uvedena u nacionalni imunizacijski program. Dojenčad se cijepi u tri navrata, u dobi od 2, 4 i 6 mjeseci.
– Nije to vrlo slaba procijepljenost, ali riječ je o visokozaraznoj bolesti koju je teško kontrolirati, pa bi cijepni obuhvat za kontrolu bolesti trebao biti vrlo visok, od 95 posto ili više. Problem s hripavcem je i kratkotrajna zaštita, što znači da se možemo razboljeti čim cijepna zaštita popusti. To je bolest koja prema, sadašnjim metodama prevencije, ne može biti tako lako iskorijenjena. Imamo i zemlje u Europi koje imaju bolju procijepljenost od nas, a trenutno imaju epidemiju s više od 1000 zaraženih, kao što je Danska – objasnio je Tešović.
Epidemije hripavca najčešće se javljaju u ciklusima od tri do pet godina. Liječnici naglašavaju da je najbolja metoda prevencije od hripavca cijepljenje.
Tešović ističe kako se pretpostavljalo da će se bolesti, za koje je bilo jasno da ne mogu nestati, vratiti u epidemiološkim valovima čim popuste mjere uvedene zbog Covida.
– Tako su se vratili i mikroplazma pneumonije, respiratorni sincicijski virus i gripa. Dakle, vratili smo se u pretpandemijsko razdoblje, samo su za neke bolesti brojevi viši, a za neke niži. To su infekcije koje nije jednostavno iskorijeniti – zaključio je Tešović.
