Nova runda APN-a pokazuje – visoke cijene usporile su brzinu prijava. Znači li to i da se nekretninski balon konačno ispuhuje? Zahtjevi za subvencionirane kredite sporo pristižu. Nakon 24 dana primljena su 2933 zahtjeva.
Kako bi građani mlađi od 45 godina lakše riješili stambeno pitanje, bit će utrošeno devet milijuna i 300.000 eura. Očekuje se da će ta brojka obuhvatiti oko 5000 osoba.
“Nešto sporije ide s obzirom na evidentan rast kamatnih stopa u odnosu na prošlu godinu kad su one bile rekordno niske, tako da u ovo vrijeme smo imali možda već 3500, 4000 zahtjeva”, kazao je Goran Golenić iz Odjela za subvencioniranje stambenih kredita u prilogu reportke Dnevnika Nove TV Petre Buljan.
“Sad je taj broj nešto niži što ne mora biti loše za korisnike jer će imati nešto više vremena za realizaciju tih kredita”, dodao je.
Kreditni posrednici uočili isti problem
I kreditni posrednici koji rade izravno s klijentima i Udruženje nekretnina uočavaju isti problem.
“To nisu novogradnje, to nisu najskuplje nekretnine, osim što ih nema, te cijene su jako, jako porasle što je mnogima nepristupačno”, navodi Dubravko Ranilović iz Udruženja poslovanja nekretninama HGK.
“Kamatnih stopa koje su nešto malo povećane u odnosu na prošlu godinu, otprilike za jedan postotni bod, isto tako cijene stanova su još malo više rasle i što je bitno napomenuti – nema nekretnina na tržištu, nema stanova”, rekao je kreditni posrednik Vjeko Peretić.
Cijene nekretnina u EU padaju
Dok cijene nekretnina u većini Europske unije padaju, Hrvatska je priča za sebe. U odnosu na 2021. godinu cijena novogradnje viša je za 17,5 posto.
Isti trend prate i cijene kada je riječ o starogradnji. Rast je nešto manji, ali i dalje vidljiv – 14,5 posto. Doprinijeli su tomu i stranci koji često kupuju u gotovini.
Je li rastu konačno došao kraj?
“Mi sad čekamo da vidimo što i kako će se to prenijeti. S iskustvima koje imamo iz 2008., mi smo u recesiji kasnili oko 10 mjeseci, ali stvari koje se događaju globalno će se prenijeti na Hrvatsku, prije ili kasnije”, navodi Ranilović.
Astronomskim cijenama, posebno u starogradnjama, moglo bi odzvoniti. Isto se ne može reći i za kamate – one su na godišnjoj razini rasle za 0,57 posto, a hoće li i dalje – to ovisi o inflaciji, piše Dnevnik.hr.
