Eskalacija sukoba, moguć i veliki rat na Mediteranu: To je zadnje što Europa trenutno treba!

Eskalacija sukoba, moguć i veliki rat na Mediteranu: To je zadnje što Europa trenutno treba!

Tumačeći točke mogućeg izbijanja globalne krize prije ruske agresije na Ukrajinu apostrofirao sam liniju Kijev – Beirut

“Izbrisala sam tweet o uzajamnom odvraćanju Hezbollaha i Izraela. Prerano je za reći. No, jasno je da Hezbollah iskorištava izraelsku unutarnju situaciju kako bi pomaknuo granice i testirao to odvraćanje, vidio hoće li i kako Izrael reagirati”, na Twitteru je objavila Mairav Zonszein, analitičarka Međunarodne krizne skupine (ICG).

Petak je svjedočio izuzetno ozbiljnoj eskalaciji sukoba nakon što su Izraelske obrambene snage gađale jug Libanona. Prvi je to napad širih razmjera od 2006. godine kad je izbio rat Izraela i Hezbolaha, šijitske skupine koju podržava Islamska Republika Iran. Rata specifičnog jer u njemu Izrael nije pobijedio. Hezbollah se pokazao ozbiljnim i opasnim protivnikom.

Povod je bio sukob oko džamije Al-Aqsa. Izraelska policija je priopćila u srijedu da je tijekom noći intervenirala u džamiji kako bi izbacila “poticatelje nereda” koji su onamo unijeli “pirotehnička sredstva, palice i kamenje”. Osudivši “nezapamćeni zločin”, palestinski islamistički pokret Hamas, na vlasti u Pojasu Gaze, pozvao je Palestince na Zapadnoj obali da se “u velikom broju upute u džamiju kako bi je branili”, objavio je AFP. Hamas, iako sunitski pokret, prihvaća pomoć šijitskog Irana. Al-Aqsa je na Platou džamija, trećem svetom mjestu islama u istočnom Jeruzalemu, palestinskom sektoru Staroga grada koji je Izrael okupirao i anektirao. Plato je podignut na mjestu koje Židovi zovu Brdo Hrama, najsvetijem mjestu židovstva. Sukob se događa malo prije sredine ramazana, dok su Židovi slavili Pashu, a izraelsko-palestinski sukob se ponovno širi od početka godine. Sažeto tumači AFP.

Sukob Izraelaca i Palestinaca dobio je na intenzitetu svakako u posljednje dvije godine što se može pojasniti zastojem u pregovorima rješavanja spora koji se vuče još od nastanka Države Izrael. Abrahamski sporazumi, kojima je Izrael normalizirao odnose s Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinom, kasnije i Marokom, bili su dodatni akcelerator: razvoj događaja koji nije odgovarao Teheranu. Izrael je sačuvao dobre odnose s Rusijom te je nastavio napade na iranske interese u Siriji što je dodatni argument. Reuters je 30. ožujka objavio: “Izrael je izveo nekoliko raketnih napada s Golanske visoravni na mete u blizini Damaska. Sirijski opservatorij za ljudska prava, sa sjedištem u Velikoj Britaniji, objavio je da je to peti izraelski napad na Siriju ovaj mjesec.” Konačno je svoj obol dala i radikalno desna vlada nizom provokacija.

Gospođa Zonszein ispravno detektira da je Hamas zaključio da izraelski unutarnji prijepori, pa i sukobi koje je izazvala vlada Benjamina Netanyahua najavljenom reformom pravosuđa, slabe obrambeni potencijal zemlje. Ismail Haniyeh, politički lider Hamasa, u srijedu je bio u posjetu šeiku Hasanu Nasrallahu, lideru Hezbollaha, u Beirutu. Cilj je bio, kaže Hamas, “koordinirati stajališta i jačati otpor protiv izraelskog neprijatelja”. Izraelski dnevni list Ha’aretz prenosi da je “izraelski sigurnosni kabinet izviješten da nije sigurno je li Hezbollah unaprijed znao za napad”. Izrael je u Libanonu, potvrđeno, gađao isključivo ciljeve Hamasa što potvrđuje da ne želi sukob s Hezbollahom. UNIFIL, misija UN-a na jugu Libanona, i izraelske vlasti objavili su kasnije u petak kako Izrael i Hezbollah signaliziraju da ne traže rat. “Nitko trenutno ne želi eskalaciju”, izjavio je novinarima u petak ujutro glasnogovornik izraelske vojske pukovnik Richard Hecht., piše jutarnji list