Policija je objavila nove detalje ubojstva u zagrebačkoj Dubravi. Pedesetdevetogodišnja žena između 3. i 5. ožujka, tupim predmetom ubila je muža. Nakon dojave jednog člana obitelji da ne može doći do njega, pred stan je došla policija, a žena se u tom trenutku bacila s visine od oko 5 metara i zadobila teške tjelesne ozljede. Samo u prošloj godini u Hrvatskoj su 19 ubojstava počinile žrtvi bliske osobe. U prvim mjesecima ove godine broj kaznenih djela u obitelji ipak je u blagom opadanju.
Okidači za nasilno ponašanje mogu biti različiti – alkohol, incidentna situacija, afektivno pražnjenje. Takvi nasilnici često imaju i neki od poremećaja ličnosti., javlja HRT
– Poremećaji ličnosti nisu duševne bolesti u užem smislu, to su crte ličnosti koje su toliko izražene da čine problem ili samoj osobi ili njezinoj okolini i od poremećaja ličnosti najčešće se radi o antisocijalnom poremećaju ličnosti, a često u sprezi s narcističnim poremećajem ličnosti, rekao je Goran Arbanas, forenzički psihijatar.
Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, u siječnju ove godine zabilježen je manji broj počinitelja prekršaja nasilja u obitelji u odnosu na isti mjesec lani.
Smanjen je i broj kaznenih djela u siječnju – za 3,5 posto. Lani je zabilježeno 141 kazneno djelo nasilja u obitelji, a u siječnju ove godine 136. Među žrtvama je 119 žena i 17 muškaraca.
Nasilje nad djecom
Izraženo je i nasilje nad djecom. Prema nekim istraživanjima najugroženije su 16-godišnjakinje.
Stručnjaci ističu, važna je prevencija nasilja u mlađoj dobi. Jer čak 50 posto osoba koje su doživjele zlostavljanje u djetinjstvu, ponovno ga doživi u odrasloj dobi.
– Ako nas roditelji fizički kažnjavaju, vrijeđaju, ponižavaju uz poruke to radim zato što volim te, mene više boli nego tebe, onda je to zapravo jedan potencijalni rizik da će i žrtva na to jednostavno lakše, biti pripremljenija u partnerskom odnosu, da će je netko maltretirat s obrazloženjem da je voli i da je to za njeno dobro, kaže Marina Ajduković, Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Žrtve nasilja često nemaju povjerenja u sustav i institucije. Zaposlenici Nacionalnog pozivnog centra za žrtve kaznenih djela i prekršaja pružaju psihološku i pravnu pomoć od 0 do 24. Prošle godine, obratilo im se čak 2000 osoba.
– Najčešće žele određene informacije. Nedostatak informacija kod njih stvara određenu traumatizaciju. Druga stvar, imate određenu potrebu za zaštitom i sigurnošću, pogotovo ukoliko su u pitanju djeca. Nakon danih informacija traže emocionalnu podršku, razgovor, razumijevanje i to je ono što je možda najčešće i potrebno, jer ono što zapravo često se shvati da institucije nisu dovoljno senzibilizirane u razgovoru sa žrtvama, rekao je Miren Špek, izvršni direktor Udruge za podršku žrtvama i svjedocima.
A žrtva može postati svatko od nas. I nitko u društvu ne bi trebao ignorirati prve znakove problema i zatvarati oči pred nasiljem.
