Vesna Balenović, predsjednica udruge Zviždač, reagirala je aferu u INA-i. Ona smatra da kompaniju treba nacionalizirati i uvesti red, a njezino priopćenje prenosimo u cijelosti:
‘Ovih dana smo nažalost svjedočili da ukrasti milijardu kuna u Hrvatskoj doista nije problem. Dovoljno je da ste srednje rangirani direktor i da je u pitanju INA! Od saznanja o plinskom kriminalu u INA-i prošlo je već par dana, a da nitko iz Uprave, Nadzora i Revizije u INA-i nije, barem zbog moralne odgovornosti ponudio ostavku. Da, teško se odvojiti od fotelje koja s bonusima mjesečno donosi dvjestotinjak tisuća kuna, pa neka moral ako ga i imaju, malo i otrpi. Vlada RH treba trenutno pokrenuti mehanizme za smjenu kompletnog Upravnog i Nadzornog odbora INA-e, u protivnom u slučaju kašnjenja s reakcijom, moralna odgovornost mogla bi se prevaliti na samu Vladu, a naplatiti na narednim parlamentarnim izborima.
Zašto nisu reagirali brojni djelatnici kroz čije ruke su cijelu godinu dana prolazili kompromitirajući dokumenti o nelegalnom plinskom biznisu? Nisu reagirali jer su u strahu od otkaza. Kada sam ja prijavila kriminal u INA-i davne 2001. godine težak samo u transportnoj funkciji preko 250 milijuna kuna godišnje, što se dogodilo? Odgovornim za kriminal nije se dogodilo ništa jer su imali potporu najvišeg državnog vrha, pravosuđa i čelnog čovjeka DORH-a. Unatoč naknadnom pisanom priznanju DORH-a da su temeljem moje kaznene prijave utvrdili postojanje kriminalnih radnji na štetu INA-e, unatoč pisanom priznanju Vlade da su mi kršena ljudska prava, unatoč priznanju predsjednika Nadzornog odbora INA-e da sam otkrila kriminal i da sam radila u interesu i dobrobiti INA-e, dobila sam otkaz, najurena sam sa svog radnog mjesta, osramoćena, financijski i zatvorski kažnjavana kao najveći razbojnik. Premijer Plenković bi mogao zaustaviti evidentnu nepravdu koju mi je priredila država i progon kojem sam izložena već dvadeset godina. Bila bi to ujedno njegova poruka svim poštenim građanima da imaju potporu i da se ohrabre u borbi protiv kriminala i korupcije. Premijer ima sve instrumente u svojim rukama da tako postupi, a hoće li postupiti pravedno i humano, ne znam.
Daleko veći kriminal od ovog plinskog dogodio se u INA-i dok je Peđa Grbin bio još student. Možda ga to kao studenta nije zanimalo, ali bi danas kao čelnik SDP-a morao znati da je za taj kriminal direktno odgovorna stranka koju danas vodi. Naime, Pandorinu kutiju otvorio je SDP dok je bio na vlasti 2003. godine nepotrebnom prodajom prvih 25% dionica INA-e mađarskom MOL-u za 505 milijuna dolara, te predajom nesrazmjerno većih upravljačkih prava INA-e Mađarima, nego im pripadaju. Ako je to bila četvrtina dionica, znači da su INA-u procijenili na samo dvije milijarde dolara tj. cca 16 milijardi kuna. Samo bogata sirijska plinska i naftna polja Jihar, Hayan, Palmyra, Mazrur, Al Mahr i Jazal koja su uoči prodaje INA-e otkrili radnici Naftaplina vrijedila su minimalno 25 milijardi dolara tj. cca 200 milijardi kuna. Zašto su našim inženjerima iz Sirije Stanku Kadiji i Zlatku Hillu tadašnji moćnici upleteni u prodaju INA-e prijetili smrću ako progovore javno o pravoj vrijednosti i kapacitetu novootkrivenih sirijskih polja? Ponovimo, tada je premijer bio čelnik SDP-a Ivica Račan, potpredsjednik Vlade RH i predsjednik Nadzornog odbora INA-e Slavko Linić, predsjednik Uprave INA-e bio je zet istaknute političarke Savke Dabčević Kučar i jedan od osnivača HNS-a Tomislav Dragičević, ujedno i miljenik tadašnjeg predsjednika RH Stipe Mesića. Potpis na prodaju INA-inih dionica MOL-u stavio je uz pristanak prethodno navedenih tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić. Dakle propast INA-e koja je predstavljala okosnicu hrvatskog gospodarstva i energetske suverenosti inicirala je bagatelnom prodajom politička krema SDP-a i HNS-a. Koliko je milijardi kuna provizije pri takvoj prodaji 25% INA-e završilo u privatnim džepovima i crnim stranačkim fondovima sa sigurnošću zna mladi Peđa Grbin. Sam je jednom prilikom novinarima izjavio da su provizije moguće pri tako ogromnim transakcijama s INA-om. Prije bilo koje daljnje rasprave o INA-i Peđa bi poput njemačkog državnika i dobitnika Nobelove nagrade za mir Willya Brandta koji je kleknuo i molio oprost za sva zvjerstva koja je počinila njemačka vojska tijekom drugog svjetskog rata, također trebao kleknuti pred devastiranom sisačkom rafinerijom i ispričati se za zločin koji je njegova stranka učinila prodajom u bescjenje prvih INA-inih dionica.
Mnogi političari koji su prešutjeli sramotno poklanjanje prvih 25% dionica INA-e Mađarima i sirijskih polja vrijednih cca. 200 milijardi kuna, sada se teatralno pitaju kako je bilo moguće da se INA-u u plinskom poslovanju ošteti za osamsto milijuna kuna bez da to itko primijeti. I sada se licemjerno čude zašto nisu reagirali obični uposlenici koji su prethodno svjedočili mojem progonu od strane države i njenih tijela. Nepravedan i nemoralan odnos države i brojnih stranačkih lidera i dužnosnika u mojem slučaju bila je njihova poruka svim poštenim građanima kako će proći ako pruže otpor i prijave kriminal. Problem leži u državi koju su eutanazirali uhljebi i kriminalci i stavili je u svoju funkciju. Hoće li tome znati i htjeti doskočiti hitnim i odlučnim mjerama premijer Plenković ili ćemo svi čekati neku novu i veću aferu koja će baciti u zaborav ovu plinsku, ostaje nam za vidjeti.
Na koncu, pitam se koliko milijardi je iz INA-e pokradeno, na nešto mudriji način a da to nikad nismo i nećemo saznati? Tome se jednom treba stati na kraj. Državnički potez premijera Plenkovića bila bi odluka o nacionalizaciji INA-e. Ispravio bi pogrešku SDP-a da nam energetsku politiku vodi Mađarska, a INA bi prestala biti skup benzinskih postaja već zamašnjak i nosilac gospodarskog razvoja Hrvatske. To bi bio ujedno i pravi odgovor na probleme koje nam svima nameće globalna svjetska energetska kriza.
Vlasnike dionica isplatili bi prema cijeni koje dionice imaju na burzi, a MOL-ove dionice bi dodatno umanjili za trošak povratka u funkciju sisačke rafinerije, konačne obnove riječke rafinerije, te ukupne štete nanesene neodgovornim i lošim vođenjem INA-e’, stoji u priopćenju.
