Uoči skorog svečanog otvaranja Pelješkog mosta ponovo su krenule rasprave čija je vlada najzaslužnija za njegovu izgradnju, piše Faktograf.

Predsjednik Zoran Milanović ovog je puta pozvan i potvrdio je da će ići na otvorenje Pelješkog mosta.

Ustvrdio je kako je on 2012. godine počeo raditi na njegovoj realizaciji. Izjavio je da je istina kako se propitivao je li to isplativa investicija, ali u vremenu od 2005. do 2011. godine, a ne 2012.

„Moja ekipa i ja sudjelovali smo u realizaciji ovoga mosta praktički 95%. Sve je bilo gotovo kada sam predao premijersku dužnost”, kazao je i dodao da je sve krenulo od Ivana Šprlje, bivšeg dubrovačko-neretvanskog župana, koji je o tome govorio u kampanji 1997. godine.

Plenković: “Petljali su da ga ne bude”

Upitan da komentira izjavu predsjednika da je SDP zaslužan za ovaj projekt, premijer Andrej Plenković je rekao: “Oni su zaslužni sto posto. Prvo su petljali da ga ne bude“.

Kako je Faktograf već pisao, u vrijeme kada se nije smatralo nužnim da na ceremoniju spajanja segmenta mosta dođe i predsjednik Milanović, vlada koju je prije HDZ-ove predvodio tadašnji premijer Milanović u velikoj je mjeri zaslužna što je došlo do realizacije tog projekta.

Na stranicama Vlade lako je pronaći Milanovićev citat iz srpnja 2015. uoči parlamentarnih izbora koji su se dogodili te godine. Milanović je tada kazao kako će se „Pelješki most graditi bez obzira na to tko pobijedi na izborima”, i to, kako je rekao, “više nitko ne može uprskati, a uprskavali su pet godina”.

Europska unija nije, naime, niotkuda odlučila 2016., kada se HDZ vratio na vlast, dati novac za Pelješki most.

U srpnju 2015. tadašnji premijer Milanović, u društvu s ministrima Brankom Grčićem i Sinišom Hajdašom Dončićem, predstavio je projekt prometnog povezivanja krajnjeg juga Hrvatske upravo Pelješkim mostom, rekavši da je most odabran kao najbolja opcija i od strane onih koji u Europi o tome odlučuju. Tadašnji ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Hajdaš Dončić kazao je da je od prethodne vlade naslijeđeni projekt gradnje Pelješkog mosta bio predimenzioniran i preskup pa je zato Milanovićeva vlada 2012. raskinula ugovore s izvođačima. Dodao je da su nakon toga kroz OP promet 2007-2013. osigurali novac za Studiju predizvedivosti te rekao da su paralelno kroz OP Kohezija i konkurentnost, u dijelu koji se tiče prometa, za financijsko razdoblje 2014-2020 osigurana sredstva za povezivanje izoliranog dijela RH. Kroz europsko financiranje, Hrvatske ceste su, kao nositelj projekta, ugovorile Studije izvedivosti.

Hajdaš Dončić tom je prilikom podsjetio da je razmatrano nekoliko rješenja povezivanja, naglasivši da je kao najbolje rješenje projekt Pelješki most sa spojnim cestama dobio najbolje ocjene i identificiran je kao projekt koji ispunjava sve zadane ciljeve.

Cijela priča počela je tri godine ranije.

“Most se može kandidirati za sredstva iz europskih fondova pod uvjetom da izradimo studije koje pokazuju da je to najbolje rješenje“, govorila je ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić 2012., prije nego smo formalno ušli u Europsku uniju 1. srpnja 2013. u mandatu premijera Zorana Milanovića. Pusić se tada nadala da se to može financirati iz pretpristupnog fonda IPA.

Tijekom 2013. izvedena je predstudija izvodivosti koju je financirala Europska komisija, a koja je zaključila da je od svih opcija povezivanja krajnjeg juga zemlje najbolje rješenje most.

SDP-ova vlada pokrenula

Tijekom 2014. i 2015., u mandatu Milanovićeve vlade, provedena je i Studija izvodivosti koja je financirana iz eu fondova, a koja je također potvrdila da je najbolje rješenje gradnja Pelješkog mosta.

Potom je krajem 2016. dobivena potvrda iz EU da je projekt Pelješkog mosta spreman za prijavu za sufinanciranje i to u maksimalnom iznosu od 85 posto.

Konačno, 7. lipnja. 2017. donesena je formalna odluka Europske komisije da će sufinancirati gradnju Pelješkog mosta s 357 milijuna eura.

U proljeće 2018. tadašnja HDZ-ova ministrica regionalnih fondova Gabrijela Žalac potpisala je Ugovor o izgradnji Pelješkog mosta, vrijedan preko 2 milijarde kuna, između Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija koji predvodi China Road and Bridge Corporation.

Vezano za dio Milanovićeve izjave da je Ivan Šprlje, pokojni SDP-ov župan Dubrovačko-neretvanske županije, bio pokretač ideje izgradnje Pelješkog mosta treba konstatirati da se SDP i HDZ tu uporno natječu za pravo prvenstva svaki sa svojim argumentima. Iz SDP-a su tvrdili da je ideju u svojoj kampanji prvi iznio Šprlje, odnosno pozivaju se na točan podatak da je on prvi ucrtao most u prostorni plan, a u HDZ-u da se za to prvi zalagao županijski HDZ te izvlače ulogu Luke Bebića koji je o tome prvi progovorio u Saboru 1998.

Činjenica je da nacionalni SDP nije u nadolazećim godinama bio siguran da treba ići u taj projekt, sve do preuzimanja vlade, kao i da je prethodni HDZ-ov premijer Ivo Sanader „u prazno“ otvarao radove na mostu kao dio svog PR-a, piše Faktograf.