Kaže se da je svaka reklama dobra reklama, no je li zaista? I postoji li trenutak u kojem treba stati?

Proteklih je dana medijske stupce punila kontroverzna nagradna igra kozmetičkog salona Beauty Lab u Zagrebu. Naime, pratiteljice na Instagramu pozvali su da ovjekovječe stražnjice kojima je potreban tretman u njihovom salonu.

“Poštovani, otvorili smo službeno nagradnu igru za vaše fotografije s plaže ‘onih koje nisu bile kod nas’. Molimo pojedince da se ne naljute. Nije nam cilj nikoga posramiti već motivirati nas ostale i zato shvatite ovo sportski. Naravno, neće se vidjeti lica, a autori fotografija ostat će poznati samo našoj ‘redakciji'”, glasila je kontroverzna objava koja je u ovom trenutku obrisana., piše RTL

Vlasnica u početku nije ništa željela komentirati. No slučaj nije stao na tome.

Kako bi se opravdali, iz salona su na svoj Instagram profil izbacili još dvije objave koje pravdaju njihov postupak.

“Plaćamo poreze, zapošljavamo radnike i nemamo vremena za ovo”, jedan je od argumenata, dok u drugoj objavi tvrde da je sve bila šala. Iako to tako nije izgledalo.

“Naša mala šala u obliku objave i ironičnog poziva na nepostojeću nagradnu igru obišla je sve medije i nadobudne moralne dušebrižnike”, tvrde.

Insinuirano je da oni koji su se uvrijedili, pa – sami su si krivi. Jer ne znaju za što Instagram služi, jer je na Instagramu valjda sve dozvoljeno. “Za sve one koji to nisu znali, Instagram je ležerni kanal komunikacije sa javnosti. To nije službeno glasilo poput Narodnih novina. Zato objave koje su na njemu ne znače i službeno informiranje javnosti”, stoji u drugoj objavi.

Na potencijalna neslaganja i kritike – salon nije spreman. Na obje objave komentiranje je ograničeno.

S njima se, naime, ne slaže pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, koja se također oglasila u međuvremenu.

“Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova smatra da je objava degradirajuća, ponižavajuća i uvredljiva za žene te predstavlja najgrublji oblik objektivizacije žena. Reklamiranje usluga i proizvoda putem sramoćenja dugih osoba predstavlja duboko zabrinjavajuću praksu te se ne može podvesti pod slobodu izražavanja ili poduzetničke slobode. Objava nedvosmisleno poziva na narušavanje privatnosti žena te predstavlja poticanje uznemiravanja u javnom prostoru”, stoji u priopćenju pravobraniteljice.

Dodaje da je vrlo važna činjenica da su na objavu reagirali brojni građani i građanke, kao i mediji, pa vjeruje da je ovaj izrazito negativan primjer korištenja društvenih mreža sa svrhom sramoćenja žena poslužio kao putokaz ostalima.

“Mizoginiji i uznemiravanju nema mjesta u poslovanju i oglašavanju”, stoji na kraju priopćenja.