Koliko je u Hrvatskoj “ravnozemljaša”, koliko se Hrvata protivi cijepljenju, a koliko ih ne vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu?
Samo je dio pitanja prvog velikog hrvatskog istraživanja o stanju društvene svijesti koje je provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska.
Vjerujemo li znanosti ili smo skloniji teorijama zavjere?
Oblika našeg planeta
Snimljena iz svemira, s Međunarodne svemirske postaje, dokazanog je oblika no polemike se i dalje vode. Jer ravnozemljaši su i suvremeni svjetski fenomen.
Zemlja je ravna ploča za 5,4 posto dok ih još 6 posto nije sigurno uz oko 3 posto (3,1 posto) onih koji to ne znaju ili nisu htjeli odgovoriti.
U trećem desetljeću trećeg tisućljeća u našoj zemlji svega 85,6 posto hrvatskih građana smatra da je zemlja okrugla.
“Ravnozemljaša” je nešto češće među ženama (5,8 posto), zatim starijoj populaciji (iznad 60 godina 7 posto populacije), te slabije obrazovanima (8,8 posto u populacijom s osnovnom školom). Češće žive su u naseljima s manje od 1000 stanovnika, a nešto više od prosjeka žive na zagrebačkom području (6,8 posto), u Slavoniji (5,8 posto) i Dalmaciji (5,7 posto).
Iskrcavanje čovjeka na mjesec
Još su neobičniji podaci o iskrcavanju čovjeka na Mjesec. Svaki deseti hrvatski građanin smatra da čovjek nije bio na Mjesecu već da se radi o hladnoratovskoj propagandi Amerikanaca (ne vjeruje 9,7 posto). Svega dvije trećine, odnosno 67,2 posto vjeruje da je čovjek bio na Mjesecu, dok ostalih 23 posto nisu sigurni ili ne znaju je li čovjek hodao po Mjesecu.
Žene su sumnjičavije (9,9 posto), stariji (14 posto), slabije obrazovani (18,8 posto), oni iz manjih naselja (16,1 posto) a gledano po regijama prednjače u središnjoj i gorskoj Hrvatskoj (13,8 posto).
Dobrobit cjepiva
Korona kriza i cjepivo na koje se čekalo, probudilo je dodatne sumnje u dobrobiti cjepiva. Gotovo jedna trećina hrvatskih građana smatra da su ona štetna i/ili nepotrebna (32,2 posto). Ne slaže se s tim 41,3 posto.
Veći udio protivnika cjepiva (općenito, kao i protiv COVID-19) je među muškom populacijom (33,8 posto), mlađima od 30 godina (39,1 posto), slabije obrazovanim građanima (38,3 posto) , a uvjerljivo najčešće u Dalmaciji čak 42,6 posto.
Suzdržanost, odnosno protivljenje cijepljenju u našoj se zemlji počelo razvijati i prije pandemije. A svaki četvrti hrvatski građanin smatra da je svako cjepivo opasno osobito za djecu (25,6 posto).
