Za mnoge građane Rusije sve veća politička i ekonomska izolacija zemlje ima izravan utjecaj na njihovu egzistenciju

Odlazak u shopping centar u Rusiji danas je posve drugačije iskustvo nego prije samo nekoliko mjeseci, piše Guardian.

‘Kada sam dobila svoje prvo dijete, postojao je sav taj izbor. Mothercare, Zara, što god’, kaže Evgenia Marševa, 33-godišnja arhitektica. Ali kada je ovog mjeseca otišla u Moskvu u kupovinu za svoje novorođenče, mnogih od tih velikih maloprodajnih marki više nije bilo.

‘Sada mogu pronaći samo vrlo jeftine ili iznimno skupe ruske proizvode. Odrasla sam uz priče o slabom izboru robe koji su moji roditelji imali tijekom Sovjetskog Saveza. Nikad nisam mislila da će se to vratiti.’

Tri mjeseca nakon početka rata, Rusija je postala zemlja s najviše sankcija na svijetu, a gotovo 1000 stranih brendova – većina njih dobrovoljno – prekinuli su svoje poslovanje u toj zemlji, pokazala je evidencija koju vodi Yale School of Management. Egzodus tvrtki nastavio se ovaj tjedan s McDonald’som koji je službeno najavio da će napustiti Rusiju nakon tri desetljeća.

Zahvaljujući povećanoj cijeni izvoza nafte i plina, Kremlj je do sada mogao nastaviti financirati svoj ratni stroj, a zemlja je prošlog mjeseca na obranu trošila čak 300 milijuna dolara dnevno, što je dvostruko više od prijeratnog razdoblja, pokazuju podaci ministarstva financija. U međuvremenu, kontrola kapitala koju je Rusija uvela kako bi zaštitila svoj financijski sektor krajem veljače, ustabilila je rublju.

Ipak, za mnoge ljude u Moskvi i drugim ruskim gradovima, sve veća politička i ekonomska izolacija zemlje ima izravan utjecaj na njihovu egzistenciju.

‘Otkad je počeo sukob, svaki korak u proizvodnji je borba’, rekao je Vladimir Kukuškin, direktor tiskare u Ekaterinburgu, četvrtom po veličini gradu u Rusiji.

Kukuškin se požalio da je nakon što je Adobe najavio da njegov softver neće biti dostupan u Rusiji morao pronaći nove načine za dizajn svojih proizvoda, dok su sve veće cijene tinte i papira dodatno opteretile njegovo poslovanje.

‘Također je teško promovirati posao jer su Instagram i Facebook blokirani. To se sve može činiti malim problemima, ali se oni zbrajaju’, rekao je.

Nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine, Kremlj je doživio određene uspjehe u svom nastojanju zamjene uvoza, posebice u jačanju domaće poljoprivredne proizvodnje, a vlasnici dvaju restorana u Moskvi rekli su da nisu imali nikakvih problema s nabavom svojih proizvoda od početka rata.

Međutim, trenutni egzodus tvrtki bacio je novo svjetlo na neuspjehe zemlje u proizvodnji mnogih potrošačkih dobara na koje su Rusi navikli, rekla je Maria Šagina, istraživačica na Međunarodnom institutu za strateške studije.

‘Rusko gospodarstvo još uvijek uvelike ovisi o uvozu. Primjerice, 90 posto pekarnica u Rusiji radi na uvoznoj, prvenstveno europskoj opremi. Pad uvoza će imati ogroman utjecaj na to koji su proizvodi dostupni u zemlji’, rekla je.

Ruskim tvrtkama bilo bi posebno teško zamijeniti strane tehnološke proizvode i mikročipove, dodala je Šagina. Nastojanja Rusije da kopira sada zabranjene platforme društvenih medija, naišla su na podsmijeh, dok su sankcije vratile automobilsku industriju u 1980-e, s novim automobilima koji po zakonu više ne moraju imati zračne jastuke koji se sada ne mogu uvoziti sa zapada.

U eklatantnom priznanju da zemlja ima velikih poteškoća da zamijeni određene proizvode, Andrej Klišas, ​​zastupnik iz Putinove vladajuće stranke Jedinstvena Rusija, rekao je ovog tjedna da je program zamjene uvoza u zemlji ‘potpuno propao’., prenosi jutarnji list