Teško je reći tko pobjeđuje u propagandnom ratu jer nismo sigurni u krajnje ciljeve kampanja. Obje strane imaju svoje ciljanje skupine kojima se obraćaju te ih pokušavaju pridobiti na svoju stranu. Pretpostavljam da obje strane tu rade dobar posao prema svojim ciljnim skupinama. Učinak propagande u ratovanju je velik i primjenjuje se godinama. Danas je taj utjecaj još i veći jer imamo više kanala komuniciranja. Svjedoci smo da su glavni igrači prvotno blokirali pristup mrežama službenim ruskim medijima, ali kako danas bilo tko može objavljivati sadržaj na internetu, teško je prepozani tko stoji iza njih. Također smo svjedoci da su obje strane dosad objavile velik boj lažnih informacija da bi utjecale na svoje ciljne skupine i psihološki utjecali na ratna zbivanja – kaže dr. sc. Zlatan Morić, voditelj Katedre za kibernetičku sigurnost na Visokom učilištu Algebra u Zagrebu, te dodaje: Javlja GLAS SLAVONIJE
– Od Drugog svjetskog rata propagandne aktivnosti uveliko su utjecale na druga ratna zbivanja. Danas se informacije brže šire jer imamo više kanala komuniciranja, ali danas je također jednostavnije prepoznati lažne informacije, jer u nekoj situaciji neće biti samo jedan izvor. Pitanje je kojem izvoru vjerovati, jer dosad smo uočili da svi povremeno plasiraju lažne vijesti.
Hakerska skupina Anonymous najavila je žestoki kibernetički udar na ruske državne institucije, banke, pa i obavještajni sustav… Koliko su zapravo hakerske skupine kadre nanijeti veće štete Rusiji, i obratno, koliko ruski hakeri pod paskom Kremlja mogu naštetiti Zapadu u ovoj krizi? Miješali su se prije u američke izbore…
– Hakerski napadi odnosno kibernetičko ratovanje postoji već niz godina te, prema mojim saznanjima, mogu napraviti veću štetu od klasičnog ratovanja. Kada govorim o šteti, tu prvenstveno mislim na štetu nastalu u dijelovima civilnog društva. Nisam siguran, ali pretpostavljam da ni jedna država nema vojnu infrastrukturu koja je vezana za internet te da se preko interneta može vojno djelovati. Ali ako napadači (hakeri) u nekoj državi onemoguće platni promet na nekoliko dana, šteta će biti veća od nekog raketnog sustava. Naravno, hakerski napadi u nekim slučajevima mogu dovesti i do ljudskih žrtava. Ne bih sada navodio neke primjere, da ne dajem ideje potencijalnim napadačima, ali danas, u doba digitalizacije i digitalne transformacije, sve više aspekata našeg života vezano je uz digitalne tehnologije. Već danas imamo neke od postupaka koji se mogu napraviti isključivo korištenjem digitalnih tehnologija.
Koliko je ovim ratom u Ukrajini, koji prijeti širom eskalacijom, ugožena kibernetička sigurnost i EU-a i RH, pa, u širem kontekstu, i svijeta…?
– Ugroza prema informacijskoj infrastrukturi postoji već duže vrijeme i sam rat u Ukrajini nije doveo do većeg rizika. Generalno gledano, iza svakog napada postoji neki motiv koji u kombinaciji s ranjivostima sustava dovodi do napada. U većini napada do sada motiv je bio financijski, a sporadično smo svjedočili o haktivističkim ili state-sponzored aktivnostima. Također, svaki ozbiljniji napad ima neki svoj tijek (od izviđanja i prikupljanja podataka, prepoznavanja ranjivosti i izrade alata koji tu ranjivost mogu iskoristiti pa do samog upada u sustav), pa je potrebno neko vrijeme da se napad izvede. Trenutno smo svjedoci da su kibernetičke aktivnosti u ovom ratu prvenstveno usmjerene na napade koji otežavaju ili onemogućavaju normalan rad informacijskih sustava (DoS i DDoD napadi) jer je vrijeme potrebno za takav napad dosta kraće.
Medijsko izvještavanje o ratu nekada i danas uveliko se razlikuju u smislu da je danas sve pa i rat lakodostupno za praćenje u realnom vremenu preko digitalnih platformi, društvenih mreža… Vaš komentar?
– Kao što sam dosad spomenuo, živimo u drukčijem vremenu, u kojem imamo više različitih kanala komuniciranja. Generalno, različite dobne skupine koriste se različitim kanalima. Nisam radio istraživanje, pa je ovo samo moja pretpostavka – danas mladi ljudi rijetko prate televiziju te ne konzumiraju sadržaj koji netko drugi za njih odabere, nego se koriste internetom i sami sebi pronalaze i gledaju ono što ih zanima. Teško je analizirati propagandni rat je ne znamo stvarne ciljeve ni ciljane skupine kojima su namijenjene pojedine poruke pa je teško reći i tko pobjeđuje. Gledano iz naše perspektive (prema mojoj pretpostavci), gdje većina podržava Ukrajinu u ovom ratu, čini nam se da Ukrajina pobjeđuje. Ali to je vjerojatno tako zato što mi želimo da ona pobijedi.
Vodi li Rusija usporedno s ratom u Ukrajini i hibridni rat protiv Zapada i njegovih saveznika, u smislu manipulacije informacijama, širenja lažnih vijesti, kibernetičkih napada? Koliko je u širem “hibridnom kontekstu” i Balkan jedno od područja koje Kremlj u kontinuitetu pokušava destabilizirati…?
– Jedna od dvije glavne prednosti kibernetičkog ratovanja je da nikad niste sigurno tko vas napada (druga je da je u pravilu jeftinije). Svjedoci smo da se u posljednjem desetljeću broj kibernetičkih napada znatno povećao. Za dosta tih napada imamo medijske optužbe da su došli iz Rusije, ali nemamo stvarne dokaze. Danas neka hakerska skupina može preuzeti kontrolu nad nekim računalom u Rusiji i napasti neku drugu državu, a s trenutno raspoloživim sustavom istraživanja kaznenih djela temeljenih na kibernetičkim napadima (suradnja policija u različitim državama) u većini slučajeva ne možemo doći do stvarnog počinitelja. Naravno, napad može biti doista uz potporu Rusije, ali, kao i u prethodnom odgovoru, mi nismo sigurno da netko nije iskoristio neko računalo u Rusiji u negativne svrhe.
Ja se prvenstveno bavim kibernetičkom sigurnošću, pa procjene o Balkanu mogu biti vezane samo uz moje mišljenje, bez neke ekspertize. Osobno me je strah da u nekom trenutku Rusija ne prizna Republiku Srpsku pa da ona prema sličnom scenariju kao u Ukrajini zatraži rusku vojnu pomoć. Po meni, to je potez koji će napraviti ako budu mislili da to može odvratiti pozornost od onog što rade u Ukrajini, jer neke druge koristi od toga nemaju. (D.J.) Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
