“Mediji su danas važniji nego ikad. U posljednjih nekoliko dana ubijeno je četvero novinara, nekoliko ih je ranjeno, a stotine ugroženo. Ovdje smo da ujedinimo snage, da znaju da smo ujedinjeni u profesiji jer naš su cilj slobodni mediji”, kazao je Mogens Blicher Bjerregård, predsjednik Europske federacije novinara, na drugom izdanju konferencije “Slobodni europski mediji”, koja je 17. i 18. ožujka u Gdanjsku okupila više od 150 novinara, predstavnika novinarskih organizacija i vijeća za medije te znanstvenika, političara i aktivista civilnog društva.  Jvlja HND

Istina je prva žrtva u ratu i trenutno joj prijete dezinformacije i cenzura. Ukrajina je žrtva oružane invazije, ali svi smo žrtve informacijskog rata. Demokracije se oslanjaju na slobodne informacije, slobodno novinarstvo i slobodne medije, jedan je od zaključaka konferencije.

Sudionici, uključujući Veru Jourovu, potpredsjednicu Europske komisije za vrijednosti i transparentnost, i Patricka Penninckxa, voditelja Odjela za informacijsko društvo Vijeća Europe, predstavili su nove preporuke za potporu razvoju slobodnih medija.

Na konferencije se raspravljalo o novom europskom zakonu o slobodi medija (European Media Freedom Act – EMFA), koji Europska komisija namjerava donijeti do rujna i o kojem trenutno traje javna rasprava, a teme su bile i medijska samoregulacija, održivost medija te sloboda i sigurnost medija kao preduvjet demokracije.

Ipak, večernji događaj u četvrtak o ratu u Ukrajini okupio je ukrajinske, ruske, bjeloruske i moldavske novinare, uključujući Andreja Bastunetsa, predsjednika Bjeloruskog udruženja novinara (BAJ), i Mykolu Semenu, izaslanika Nacionalne unije novinara Ukrajine (NUJU) te umnogome obilježio događaj. Razgovaralo se o važnosti dijaloga i u ovoj teškoj situaciji, ulozi medija i novinara u ratnim situacijama te borbi protiv dezinformacija i propagande.

Ideju zakona predstavila je Vera Jourova kazavši kako je prioritet putem EMFA-e zaštititi neovisnost i raznolikost medija. U raspravi su otvorena brojna pitanja o tome do koje će granice ići EU regulacija i što će to donijeti medijskim sustavima europskih zemalja. Na pitanje Jourovoj, naime, zašto je Europska komisija posegnula za legislativnim rješenjem prije nego za preporukom, odgovor je bio – nedostatak sankcija. 

Sudionici su problematizirali i odluku o zabrani nekoliko ruskih medija.

U raspravi o ideji samoregulacije za jačanje vjerodostojnosti u medijima govoreći o mržnji i dezinformacijama te gubitku povjerenja u medije, istaknuto je kako je samoregulacija temeljni kamen za postizanje vjerodostojnosti medija. O vijećima za medije, koji mogu pomoći u rješavanju gorućih problema, o utjecaju na propagandne medije i kako im se suprotstaviti, govorili su glavni tajnik EFJ-a Ricardo Gutiérrez, Adeline Hulin, projektna službenica UNESCO-a za slobodu izražavanja, Pieter Knapen, glavni tajnik Raad voor de Journalistieka i ombundsman, Alexander Warzilek iz austrijskog samoregulatornog tijela Presserat i David Puertas Graell, Sveučilište Ramon Llull.

Na trećem panelu “Povjerenje u novinarstvo i održivost medija” govorilo se o gubitku povjerenja u novinarstvo, padu pluralizma u medijima i slabljenju lokalnih medija, što stvara prijetnju europskim demokracijama. Panelisti su razgovarali o novim poslovnim modelima, podršci i mehanizmima za osiguranje održivosti medija kao potpori demokraciji.

Zanimljiva rasprava čula se na panelu “Poljska, tko kontrolira medije?”. Poljska se desetljećima suočava s polarizacijom i u medijima, ali u posljednjih nekoliko godina ta se situacija pogoršala novim medijskim zakonom i vladom koja strateški napada slobodne medije.

Drugog dana konferencije o medijskoj pismenosti razgovaralo se o tome kako doprijeti do građana te angažirati čitatelje, slušatelje i gledatelje. Medijska pismenost nije samo poučavanje, ona je mehanizam za povećanje vjerodostojnosti, što je postalo kristalno jasno tijekom informativnog rata u ratu u Ukrajini, zaključili su panelisti.

Tema koju je moderirala predsjednica Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever “Sloboda i sigurnost medija kao preduvjet demokracije” otvorila je pitanja rješavanja izazova koji prijete slobodi medija s posebnim fokusom na Ukrajinu.

I UN i Vijeće Europe pozvali su države članice sa svim dionicima da razviju nacionalne planove s mehanizmima za osiguranje sigurnosti novinara te za privođenje počinitelja pravdi.

Na kraju konferencije usvojena je rezolucija inspirirana razgovorom s novinarima iz Ukrajine, Bjelorusije, Rusije i Moldavije:

Užasan rat protiv Ukrajine ne samo da uništava živote milijuna ljudi, nego je i vijesti i informacije naoružao propagandom, dezinformacijama, lažima i cenzurom.

• Četiri novinara ubijena su u Ukrajini dok su izvještavala iz rata.
• Deseci novinara su ranjeni, zarobljeni ili su nestali.
• Ukrajinski novinari svakodnevno se suočavaju sa smrtnom opasnošću.
• Pluralističkom i vibrantnom medijskom prostoru u Ukrajini prijeti izumiranje.
• Nezavisni ruski novinari više ne mogu raditi svoj posao bez rizika od kažnjavanja ili zatvora.
• Bjeloruski novinari mogu raditi samo u egzilu.
• Novinari i mediji u Moldaviji i Gruziji pod pritiskom su i ranjivi. 

Istina je prva žrtva u ratu i trenutno joj prijete dezinformacije i cenzura. Ukrajina je žrtva oružane invazije, ali svi smo žrtve informacijskog rata. Demokracije se oslanjaju na slobodne informacije, slobodno novinarstvo i slobodne medije.

Nezavisni novinari preko granica dijele zajedničke vrijednosti. Sto pedeset novinara iz više od 25 zemalja, uključujući Ukrajinu, Bjelorusiju i Rusiju, okupljenih na konferenciji “Slobodni europski mediji 2022.” u Gdanjsku, izražavaju svoju podršku slobodi medija, bez ograničenja, cenzure, kazni i zatvora.

Snažno pozivamo sve europske vlade da poštuju, štite i podržavaju neovisno novinarstvo uopće, uključujući zemlje u ratu i sukobu, te pozivamo na sljedeće akcije: 

– omogućiti ukrajinskim novinarima da nastave raditi svoj posao pod prijeko potrebnim sigurnosnim uvjetima

– održavati i jačati pomoć bjeloruskim novinarima

– podržavati nezavisne novinare u Rusiji kroz stipendije i stručnu obuku u europskim obrazovnim institucijama

– osigurati hitne ili humanitarne vize ugroženim ruskim i bjeloruskim novinarima i njihovim obiteljima

– pozvati ukrajinske vlasti da narede ukrajinskim bankama da deblokiraju račune svih bjeloruskih novinara

– poticati profesionalnu suradnju među novinarima u regiji.

To također zahtijeva podršku diljem Europe za održivost medija, medijsku pismenost i samoregulaciju te pluralizam i profesionalizam kako bi se omogućilo da slobodni mediji i neovisno novinarstvo procvjetaju u borbi protiv dezinformacija i propagande.

Konferenciju su organizirali Free Europan Media i Europska federacija novinara (EFJ) u suradnji s Europskom komisijom (EC), Vijećem Europe (CoE), European Centre for Press and Media Freedom (ECPMF), Nordic Council of Ministers (NMR), Nordic Journalist Centre (NJC), Pomorskie Voivodeship, ESC – European Solidarity Centre i gradom Gdanjskom.

 Izvor: EFJ/SNH/HND Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA