Trgovci raspolažu dovoljnim zalihama, treba ostati racionalan u ovim vremenima. Temom se bavi GLAS SLAVONIJE
Ruska agresija na Ukrajinu i sankcije prema Moskvi te činjenica da je cijeli svijet u protekle dvije godine iskusio nedaće pandemije koronavirusa, potaknula je građane nekih zapadnih europskih zemalja na stvaranje kućnih zaliha najnužnijih prehrambenih i higijenskih proizvoda.
Poznato je, naime, da su Ukrajina i Rusija najveći proizvođači žitarica i uljarica, stoga nije čudno da su se brašno i suncokretovo ulje našli u središtu pozornosti uplašenih građana. Prvo su s “pustošenjem” polica trgovina krenuli u Njemačkoj, a ista je praksa nastavljena i u Španjolskoj. Premda obje države i nakon eskalacije rata u Ukrajini navode kako nemaju problema s opskrbom namirnicama njihovi građani to rade ne samo zbog straha od eventualne nestašice, nego i zbog rasta cijena.
Razboritost
Kako su nam rekli u Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i početkom pandemije, zbog niza nepoznanica s kojima smo se suočili, i u Hrvatskoj je povećana kupnja osnovnih proizvoda. “Nakon invazije na Ukrajinu, rasta cijena energenata i rasta inflacije, taj je trend uočen i zadnjih dana, da građani kupuju sve više esencijalnih proizvoda, pogotovo biljnog i suncokretovog ulja, brašna, šećera, tjestenine. Za sada nema mjesta panici i nema potrebe za neracionalnim gomilanjem zaliha, trgovci raspolažu dovoljnim zalihama. Treba ostati racionalan i razborit i u ovim vremenima”, navode u HGK.
Ekonomski stručnjaci smatraju da građani ne bi trebali gomilati zalihe hrane i benzina. Prije svega jer će dinamično globalno gospodarstvo osigurati dostatnu opskrbu. Tako će rast cijena nafte zaustaviti njezina povećana proizvodnja u zemljama arapskog svijeta, dok je s hranom ipak nešto drugačije, jer za prilagodbu poljoprivrede obično treba oko godinu dana.
“Rekao bih da nestašice nisu opasnost, opasnost je veći rast cijena, ali tome će se kućanstva prilagoditi tako da se manje rastrošno ponašaju prema hrani”, tvrdi ekonomski analitičar Damir Novotny, upozorivši kako bacamo oko 20 posto hrane. Napominje da je rast cijena bio neminovan zbog dva šoka koja su pogodila globalno gospodarstvo, između ostaloga, i zbog naglog otvaranja ekonomija zemalja nakon pandemije. “Izazvana je velika potražnja za svim proizvodima, a globalizirani nabavni lanci nisu mogli izdržati tako veliki pritisak. Cijene su narasle ne zbog troškovne inflacije, nego zbog manjka robe na tržištu, uz odgovarajuću potražnju koja je postojala od potrošača prije svega u Europi, pa tako i Hrvatskoj. Rat u Ukrajini je drugi šok koji je izazvao špekulacije da neće biti nekih skupina roba poput nafte, plina, žitarica i uljarica”, kaže Novotny. Osobito su se špekulacije pojavile s uljaricama i žitaricama, iako ni EU ni Hrvatska nisu te robe nabavljale iz Ukrajine i Rusije, jer svoje potrebe zadovoljavaju iz vlastite proizvodnje. Hrvatska, naime, proizvodi dvostruko više pšenice nego što može potrošiti. Naš sugovornik smatra da su špekulacije o nestanku ruske i ukrajinske pšenice na globalnoj razini izazvale arapske zemlje koje nemaju svoju proizvodnju. Na to su, međutim, reagirali europski veliki trgovci koji svoje silose u Mađarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj pune robom. Pojačano su i pojedine države počele kupovati tu robu za svoje robne zalihe. To je izazvalo rast cijena koji nije proizvod manjka robe ili troškovnih pritisaka već jednostavno špekulacija da te robe za godinu dana neće biti”, ističe Novotny.
Brašna i ulja dovoljno
Proizvođači namirnica kao što su brašno i suncokretovo ulje, kao i trgovci, poručuju kako nema razloga za paniku. U osječkoj Žito grupi ističu kako Tvornica ulja Čepin raspolaže dovoljnom količinom ulja kako bi podmirila sve isporuke u razdoblju do nove žetve suncokreta koja počinje u kolovozu.
“Trenutačne zalihe i njihovu dostatnost do novih žetvi ne možemo komentirati na razini cijele Hrvatske, ali, prema našim saznanjima, pšenice i brašna ima u dovoljnim količinama, a i ulja bi trebalo biti dostatno, ako se poslovni odnosi sa zemljama koje nisu uvele zabrane izvoza realiziraju prema postojećim ugovorima”, poručuju iz Žito grupe. Podsjećaju kako je porast cijena uljarica i žitarica, a samim tim i svih proizvoda, evidentan zadnjih godinu dana. “S obzirom na ulogu Ukrajine i Rusije u svjetskim bilancama uljarica i žitarica za očekivati je i daljnji rast cijena dok god traju sukobi i logistički tokovi nisu ponovno uspostavljeni”, poručuju iz Žito grupe.
Tomislav Prusina Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
