Cjepivo AstraZeneca počelo je kao priča o britanskom uspjehu – domaće cjepivo razvijeno je i stavljeno na tržište u manje od 12 mjeseci. Ambicija je bila ogromna: napraviti cjepivo za cijeli svijet. No, jesu li političari i nacionalizam stajali na putu – pita se BBC u svom izvješću. Javlja SLOBODNA DALMACIJA

U Velikoj Britaniji gotovo polovica odrasle populacije primila je dvije doze cjepiva AstraZeneca protiv Covida-19. Vjerojatno je da je ono dosad spasilo više života u toj zemlji nego cjepiva Pfizera i Moderne zajedno. Pa ipak, Nacionalna zdravstvena služba (NHS) sada jedva da ga još koristi.  Više od 37 milijuna ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu primilo je dopunsku dozu, od kojih je samo 48.000 bilo AstraZenecinih. Ovo cjepivo je sada “izumrlo” u EU-u, a nikada nije odobreno u Sjedinjenim Državama. Kako je došlo do toga u samoj domovini AstraZenecine vakcine?

Znanstvenici, političari i drugio komentatori govorili su o sudbini cjepiva Oxford-AstraZeneca u dokumentarcu za BBC 2. Svima je postavljeno ključno pitanje: jesu li ambicijama cjepiva ispriječile politika i nacionalni interesi?

Sir John Bell, redovni profesor na Sveučilištu Oxfordu i čovjek u središtu tima koji je cjepivo iz Oxforda iz laboratorija izveo pravo u ruke milijuna, iznimno je kritičan prema donositeljima odluka u EU-u. “Uništili su ugled cjepiva tako da se to pročulo u ostatku svijeta”, rekao je. “Mislim da je loše ponašanje znanstvenika i političara vjerojatno ubilo stotine tisuća ljudi, čime se oni nikako ne mogu pohvaliti.”

KAOS NA POČETKU 2021. GODINE

Vratimo se na početak 2021. godine. Pod pritiskom alfa soja, broj hospitalizacija i smrtnih slučajeva od Covida je naglo skočio, što je proizvelo veliki pritisak na britanske zdravstvene službe. Ali, to je bilo i vrijeme velike nade. Velika Britanija je upravo pokrenula cijepljenje učinkovitim cjepivima Pfizer i AstraZeneca, koja su u Velikoj Britaniji odobrena prije nego igdje drugdje u svijetu. Cjepivo Oxford-AstraZeneca hvaljeno je kao domaći trijumf koji odražava moć britanske znanosti i njezinih akademskih krugova. Vlada je čak razmišljala o stavljanju britanske zastave na pakiranje cjepiva.

No, znanstvenicima iz Oxforda nije se svidjela ideja o glorificiranju britanskog podrijetla cjepiva jer, po svojoj prirodi, pandemija ne poštuje granice. Cilj znanstvenika bio je zaustaviti širenje virusa diljem svijeta i spriječiti pojavu novih mutacija u posebno nezaštićenim zemljama. “Bilo je previše nacionalizma”, rekao je profesor Adrian Hill, direktor Instituta Jenneru Oxfordu, gdje je cjepivo napravljeno.

„To je poticalo konkurenciju među raznim tipovima vakcina, među različitim zemljama. A to je poslednja stvar koju želite dok pokušavate zauzdati pandemiju i osigurati cjepiva za cijeli svijet.”

Odobrenje cjepiva u zemlji poklopilo se s formalnim izlaskom Velike Britanije iz EU-a. “Mislim da to što je AstraZeneca promovirana kao prvenstveno britanska vakcina nije olakšalo odnose s Europom “, rekao je Sir John Bell.

U Velikoj Britaniji, unatoč brojnim žrtvama Covida, gotovo u svakom centru za cijepljenje vladala je poletna atmosfera. U ostatku Europe raspoloženje je bilo turobno. “Ono što nismo mogli razumjeti jest da, dok smo mi tek čekali cjepivo, Ujedinjeno Kraljevstvo imunizira danonoćno”, rekla je dr. Veronique Trilet-Lenoir iz Kontaktne skupine za cjepivo Europskog parlamenta.

U UK-u se konačno činilo da je spremna odobriti AstraZenecu. No, prije nego što su europski regulatori donijeli tu odluku, Njemačka je odlučila da je se ne smije davati osobama starijima od 65 godina. U međuvremenu je u Francuskoj predsjednik Macron to cjepivo nazvao “kvazineučinkovitim” za starije osobe.

Samo nekoliko sati kasnije, Europska medicinska agencija odobrila je cjepivo za odrasle svih dobnih skupina. No, ugled cjepiva AstraZeneca već je bio narušen. Neki liječnici u Francuskoj moraki su baciti doze jer se nitko nije došao cijepiti.

VELIKI SPOR OKO GOMILANJA ZALIHA

Kako je do toga uopće došlo? Cjepivo AstraZeneca odobreno je u Velikoj Britaniji i EU-u za starije osobe prije nego što su se pojavili čvrsti dokazi da ih štiti od Covida. Klinička ispitivanja su pokazala da štiti mlađe dragovoljce, ali starije osobe su “regrutirane” kasnije. Njihovi uzorci krvi pokazali su da je cjepivo proizvelo vrlo jak imunološki odgovor na koronavirus, baš kao i kod mlađih dobrovoljaca. Dakle, pretpostavljalo se da će cjepivo zaštititi i starije, ali i one mlađe. To se kasnije pokazalo točnim.

Usred pandemije, dok su cjepiva bila očajnički potrebna, regulatori su odlučili odobriti cjepivo za starije osobe, koje su bile najugroženije. Ali Francuska i Njemačka bile su opreznije…

U isto vrijeme, AstraZeneca je bila upletena u veliki spor oko zaliha. Njihovo cjepivo protiv Covida razvijeno je i u Velikoj Britaniji i u EU-u. Budući da je Velika Britanija dobila prioritetna jamstva u sporazumu koji je postignut prije nego za ostatak Europe, tvrtka kaže da nije bila u mogućnosti slati cjepiva iz britanskih tvornica kako bi obnovila zalihe u EU. Istodobno, milijun doza je već otišlo u Veliku Britaniju iz pogona u EU.

Na vrhuncu ove krize, Europska komisija zaprijetila je da će zaustaviti izvoz cjepiva u Ujedinjeno Kraljevstvo ako Europa ne dobije “dio koji zaslužuje”. Ali, ono što je do kraja dotuklo reputaciju ove vakcine kod mnogih ljudi širom Europe bila je veza s rijetkim pojavama krvnih ugrušaka u ožujku.

Njemačka, Francuska, Irska, Italija, Austrija i Danska bili su među mnogim zemljama koje je prestale davati ovo cjepivo. Ukupni rizik od trombova bio je vrlo nizak – procjenjuje se na jednu osobu od svakih 65.000 slučajeva – ali je nešto veći u mlađih odraslih osoba. Kada su europski regulatori objavili da su prednosti cjepiva daleko veće od rizika, većina zemalja ukinula je zabranu, ali je postavila ograničenje na dob ljudi koji primaju cjepivo. U Ujedinjenom Kraljevstvu povjerenje u cjepivo  ostalo je visoko, čak i nakon što je primjena ograničena na osobe starije od 40 godina.

No, kada je došlo vrijeme da se u Velikoj Britaniji odluči o booster dozama, problem krvnih ugrušaka i jednostavnost uporabe mRNK cjepiva Pfizera i Moderne, koja nisu imala dobnu granicu, zapečatili su sudbinu AstraZenece. U Britaniji je ona registrirana kao booster doza, no pokazalo se da je većini lakše dati Pfizer ili Modernu, unatoč činjenici da je to puno skuplja opcija. Od tada, dokazi pokazuju da miješanje različitih vrsta cjepiva čak nudi bolju zaštitu.

NAZVALI GA ‘ALDI CJEPIVO’

Drugdje u Europi mnogi su AstraZenecu vidjeli kao nesigurno ili lošije cjepivo – u Belgiji su ga prozvali “Aldi cjepivo”, po njihovom supermarketu, jer se smatralo jeftinijom opcijom. Ali, ono je i napravljeno da bude jeftino. Njegovi tvorci imali su ambiciju učiniti ga dostupnim po nižoj cijeni diljem svijeta. Za razliku od mRNA cjepiva, moglo se transportirati i čuvati na temperaturi običnog hladnjaka, što je olakšavalo davanje na zabačenijim mjestima.

Vijest pročitajte do kraja na IZVORNOM LINKU

DEMOS MEDIA