Ako netko ima informaciju koja nije javno dostupna i na temelju te informacije kupuje ili prodaje vrijednosne papire na tržištu sa svrhom da profitira, onda se radi o trgovanju povlaštenim informacijama, kazao je guverner HNB-a Boris Vujčić u HTV-ovoj emisij “1 na 1”. Istaknuo je da on to u HNB-u nije radio, niti ima informacije da je to činio netko drugi iz HNB-a. Naglašava da će se više informacija znati nakon što HANFA završi nadzor. Govorio je o koristima i rizicima ulaska Hrvatske u eurozonu i poručio da ne treba biti bojazni jer, kako kaže, “idemo tamo gdje će nam zbog strukture naše ekonomije, prvenstveno financijskog sustava, biti bolje”. Čak i da se EU raspadne, poručio je, Hrvatska će imati dovoljno deviznih rezervi da ponovno uspostavi vlastitu valutu. Javlja HRTV

Kroz primjer Riječke banke koja je početkom 2000-ih postala nesolventna guverner HNB-a Boris Vujčić govorio je o trgovini povlaštenim informacijama.

– Zbog kršenje propisa u trgovini s devizama stvorio se takav gubitak da je Riječka banka de facto postala nesolventna. Država ju je morala preuzeti i onda ju je poslije prodala Erste banci. Preuzela ju je od njemačke banke koja je u tom trenutku bila vlasnik. Ako je netko prije nego što je ta informacija o gubitku banke postala javno dostupna, imao tu informaciju i prodao svoje dionice Riječke banke – to je onda trgovina na temelju povlaštenih informacija i to je kazneno djelo. Zbog toga se ide u zatvor. To se ne smije raditi po Zakonu o tržištu kapitala, kazao je.

HNB i trgovina povlaštenim informacijama

Na pitanje je li netko u HNB-u trgovao na temelju povlaštenih informacija odgovorio je da teško to može znati. 

– Ja sigurno nisam. Ja sam svoje dionice jednom kupio i prodao prije donošenja zakona. Sami sebi smo to zapriječili da ne bi došlo do potencijalnog sukoba interesa. Je li u 20 godina neki zaposlenik napravio takvu trgovinu na temelju neke informacije koju je imao, to mi ne možemo znati. To može saznati samo HANFA, kazao je Vujčić.

Istaknuo je da je o eventualnom trgovanju povlaštenim informacijama u HNB-u to nemoguće znati po “zapovjednoj odgovornosti”. Ti podaci nisu dostupni ni meni, ni ikome u HNB-u, rekao je.

– To su podaci koji su u SKDD-u (Središnjem klirinškom depozitarnom društvu), koji jedini ima te podatke. Nad SKDD-om je nadležna HANFA. Oni su jedini za provjeravanje, odnosno nadzor Zakona o tržištu kapitala. Mi nikako nismo mogli biti u saznanju o tako nečemu, niti je itko ikada predočio ikakve podatke do tada koji bi upućivali na tako nešto, kazao je.  

Za provjere je potrebna indicija

Vujčić napominje da je potrebna indicija da je došlo do neke trgovine i da je netko pokušao profitirati od neke informacije, da bi se onda krenulo u provjere. 

Na tumačenja da su u HNB-u zapravo radili sve zakonito, ali da je jedino možda etika poslovanja na neki način možda bila narušena u nekim slučajevima, Vujčić tvrdi da sve informacije koje ima pokazuju da je sve bilo zakonito te da HNB ima etički kodeks koji zabranjuje trgovanje na temelju povlaštenih informacija.

– Ali mi ne možemo znati je li u zadnjih 20 godina netko od više od 2200 zaposlenika HNB-a nešto napravio što ne bi bilo u skladu bilo s etičkim kodeksom bilo sa zakonom. To ćemo moći znati i saznat ćemo nakon što HANFA završi sa svojim nadzorom, dodaje. 

HNB ima unutarnju službu koja se bavi ustanovljivanjem sukoba interesa.

– Oni upravo sada prolaze kroz taj popis od 40 ljudi za koje smo dobili da su u nekom trenutku trgovali. Međutim, činjenica da su oni trgovali ne znači ništa. Oni su to mogli napraviti. Po ovome što smo sada vidjeli, nemamo indicije da je bilo trgovanja na temelju povlaštenih informacija. Pustimo da se stvar do kraja napravi. Ono što ne volim i što me smeta je da imate ovakve ozbiljne optužbe, za kaznena djela, koje se izriču bez ikakvog znanja, bez ikakvih indicija, bez ikakvih saznanja, paušalno, pa udarimo i pustimo stvari u eter, kazao je Vujčić.

Odgovarajući na pitanje imaju li ljudi u HNB-u pristup takvim informacijama koje bi mogle omogućiti prednost u trgovanju i ako imaju, kako je moguće da im je zakonski dopušteno trgovati, Vujčić je odgovorio:

– Tu ima nekoliko razina – prvo je rukovodeći kadar HNB-a koji ima najviše informacija i zabranjeno im je imati dionice banaka i trgovati s njima, odnosno uopće ih imati. Među drugim zaposlenicima ima onih koji imaju pojedine informacije koje bi mogle poslužiti za takvo što i onih koji nemaju nikakve informacije. Oni mogu imati dionice, ali ne smiju trgovati s njima na temelju takvih informacija. To je zabranjeno, kako zakonom, tako i etičkim kodeksom. Dakle, nije im dopušteno, rekao je.  Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA