Kako zaustaviti prijeteći val poskupljenja koji prijeti dodatnim udarom na standard hrvatskih građana? Kako se treba postaviti država, kako radnici i poslodavci? Prijeti li novo zaduživanje, blokiranje i ovrhe? Hoće li doći do novog masovnog iseljavanja? O tome razgovaramo U mreži Prvog s Krešimirom Severom iz Nezavisnih hrvatskih sindikata, Ivom Tomić iz HUP-a i ekonomskim analitičarom Damirom Novotnyjem. Javlja jutrost HRTV.
Cijene lete u nebo
– Svi skupa bismo trebali raditi na tome. Činjenica je da kad krenu ovako poskupljenja energenata, kao što se sada najavljuje, a već se počelo događati, da to udara vrlo široko na standard građana. To nije pitanje samo kućnih računa koje mi plaćamo svakog mjeseca, nego i sve ono što kupujemo, bilo da je riječ o robama i uslugama koje poskupljuju jer je to na ulazu već poskupjelo onima koji to proizvode i nude. Takva poskupljenja izravno uzrokuju cijeli val poskupljenja, što se sve skupa sruši na naše novčanike, kupovnu moć i standard. Bilo da se govori o umirovljenicima, radnicima, nezaposlenima, zaposlenima. Danas si u Hrvatskoj jedan vrlo uski krug ljudi može dopustiti ležerno živjeti bez nekakvog opterećenja, a i njih će zahvatiti ovakva poskupljenja. A pogledajmo kakav je to udar na nekoga tko prima prosječnu mirovinu u jednom staračkom kućanstvu, samačkom ili onom s više djece, kućanstva u ruralnim sredinama, ona bez posla, ili ona s dvije minimalne plaće. Oni i ovako sklapaju kraj s krajem i ovaj udar je izrazito značajan i velik. Vidimo i po tome da se u cijelom svijetu zemlje pripremaju za tako nešto. Trebalo bi nekako zajednički u nekom trenutku krenuti. Vlasti na jednoj strani, sindikati i građani na drugoj strani i na trećoj strani gospodarstvenici jer ni oni nisu imuni, niti im je u interesu da im već ulazne cijene poskupljuju, rekao je Sever.
– Nažalost, projekcije za ovu godinu, barem što se tiče cijena, nisu toliko dobre. Barem ne onako kako su bile prošlo desetljeće kad su cijene bile relativno niske.Gospodin Sever je rekao jednu dobru stvar. Dakle, ove stvari koje se događaju mi ne možemo izbjeći jer su one ustvari većim dijelom uzrokovane kretanjima izvan Hrvatske, na globalnoj razini, a i na europskoj slično. Nažalost, mi dobar dio energenata uvozimo, dakle ovisni smo kretanjima na svjetskim tržištima, a onda i o tim nekim političkim procesima u Europi , ali i drugdje. Osim toga postoji i činjenica da su se na domaćim tržištima,kao što je gospodin Sever rekao, tijekom 2021. poslodavci itekako suočavali s poprilično visokim rastom cijena, što se kod potrošačkih cijena još uvijek ne vidi u tolikoj mjeri. Nije se to još u konačnici prelilo na potrošačke cijene. Jer je nažalost ili na sreću, poduzetnički sektor više podložan nekim tržišnim kretanjima u vezi cijena energije. Tako da smo mi već tijekom protekle godine imali značajna povećanja, osim nafte, ali i ugovornih cijena električne energije, istaknula je Tomić.
– Ono što je također loše za nas jest da u potrošačkoj prosječnoj košarici taj udio energenata je veći nego u drugim zemljama EU-a. I onda takav drastičan skok cijena definitivno se itekako reflektira na naš standard koji ionako nije nešto visok. Očekivanja su da će se u prvoj polovici 2022. još uvijek osjetiti, analitičari predviđaju, taj pritisak koji dolazi iz više izvora. Pandemije, prekid u lancima opskrbe, ne dolaze sirovine. S druge strane imali smo znatno smanjenu potražnju tijekom 2020. Mi smo ipak jedna mala država i u nekim dogovaranjima ipak stojimo negdje na kraju. I onda nam ostaju neke domaće stvari koje bi mogli napraviti. Mi se u HUP-u zalažemo za tržišno gospodarstvo, međutim, postoje situacije kada tržište zakaže ili je potrebna određena intervencija države. I ne samo to. Oko dijelova oko kojih je najizraženiji rast cijena država tu itekako ima udio, tu su često i neki državni monopoli i državne institucije zauzimaju najveći tržišni udio – u tom dijelu bi se sigurno država mogla i trebala umiješati na način kako se to ne bi u potpunosti prelilo na jedan drastičan rast cijena, smatra Tomić.
Kod inflacije jako važna psihologija
– Kod inflacije su jako bitna očekivanja. Ta psihologija je jako bitna. Ako mi sad svaki dan pričamo o tome, i ne samo pričamo, nego poslodavci očekuju, potrošači očekuju, investitori očekuju drastičan rast cijena u idućoj godini, oni će to već sad na neki način pokušati ugraditi u svoju cijenu, svoje financijske planove. Samim time to će se i dogoditi, čak i ne vezano za kretanja. Tako da s trebamo biti oprezni i u tom dijelu i uzimati pravovaljane informacije, naglasila je. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
