Ustavni sud u utorak će na stručnom sastanku odlučivati o ocjeni ustavnosti odluke o uspostavi digitalnog sustava COVID potvrda i uvođenju COVID potvrda kod prijma pacijenata u bolnicama te obveznom testiranju u zdravstvenim ustanovama i sustavu socijalne skrbi. Ustavni suci još neće raspravljati o COVID potvrdama za tzv. javni sektor, jer nije stiglo očitovanje Vlade, pa je Ustavni sud poslao požurnicu. Javlja GLAS SLAVONIJE
“Neće ga biti”
Ocjenu ustavnosti uskoro će morati proći još pitanja vezanih uz potvrde i epidemiološke mjere. Naime, u nedjelju je istekao rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma kojim Most traži ukidanje COVID potvrda i prenošenje ovlasti s Nacionalnog stožera civilne zaštite na Sabor, koji bi o mjerama odlučivao dvotrećinskom većinom. Podsjetimo, za pokretanje referenduma potrebno im je 368.446 potpisa. Potpredsjednik Mosta Nikola Grmoja rekao je kako su “prema prvim informacijama s terena” osigurali referendum, a u srijedu će izići s dodatnim informacijama. “Čuvajte svaki potpis i potpisnu listu, jer dobro znamo s kim imamo posla, s onima koji su ukrali dva referenduma”, rekao je Grmoja. Gotovo na isti način mogućnost referenduma komentirao je i predsjednik RH Zoran Milanović, koji je u ponedjeljak rekao kako je “Most očito uspio skupiti potpise”. “Vjerojatno će ih probati pokrasti, ja respektiram to”, rekao je. Upitan tko bi mogao pokrasti Most, predsjednik je rekao: “Vlast. Tko drugi? Kako će ih pokrasti? Dok ih nitko ne gleda. Pa imaju posla s lopovima…”.
Time se šef države ponovno stavio na stranu onih koji uporno pokušavaju zaraditi političke poene na pandemiji i rušiti institucije unatoč velikom broju izgubljenih života i golemim troškovima koje je ona donijela društvu i gospodarstvu. Most se unaprijed želi pokazati žrtvom sustava ponavljajući populističke mantre o “volji naroda” i “bezosjećajnoj političkoj eliti”.
Osječki ustavnopravni stručnjak Mato Palić kaže nam da, ako pričamo hipotetski i ako se pokaže da je Most skupio dovoljan broj potpisa, onda će Sabor zatražiti da Ustavni sud kaže svoje. Palić smatra da referendum neće biti proveden. “Siguran sam da oba referendumska pitanja imaju problema, i to mnogo. Niti za prvo, niti za drugo pitanje ne mogu dobiti zelene svjetlo Ustavnog suda. Prvi i osnovni problem je što se o članku 17. Ustava RH (a to je prvo pitanje – ustavotvorni referendum), uopće ne može odlučivati na referendumu, nego je to isključiva ovlast Hrvatskog sabora. Dakle, to nije ustavna norma o kojoj bi se moglo odlučivati na ovaj način i to Ustavni sud sigurno neće dopustiti”, kaže Palić.
Politički analitičar Davor Gjenero kaže da se tijekom pandemije pokazalo kako podjela na one koji pripadaju i one koji ne pripadaju u “ustavni luk”, predstavlja najbolje pojmovno razlikovanje onoga što se u političkoj areni događa. Kod nas se, kaže, forsira podjela na ljevicu i desnicu, međutim podjela na to tko funkcionira unutar “ustavnoga luka”, a tko je izvan njega, ili tko djeluje konstitucionalistički, a tko protusistemski, daleko je bolje oruđe za to.
Oštro nadesno
“U okviru pandemije se ta podjela zapravo svela na podjelu između onih koji zastupaju racionalni pristup i onih koji se poigravaju s iracionalnim strahom koji postoji, kako zbog neizvjesnosti koju donosi bolest, tako i zbog svojevrsne deklasifikacije, snižavanja društvenog statusa relevantnog dijela stanovništva. Pri čemu su oni koji žive od izvršnog rada unutar organizacije, uzmimo proizvodnih radnika, u daleko težoj od onih koji obavljaju neke individualne poslove. Dakle, slabije obrazovani lošije prolaze, a više obrazovani nešto bolje”, smatra Gjenero. Tu se, kaže, razvila ta podjela, pa neki u atmosferi iracionalnog straha prihvaćaju vodstvo pojedinaca koji tvrde da je strah umjetno izazvan, kako bi se ljude držalo u pokornosti te kako je dovoljno ne bojati se, a kako su oni, eto, hrabriji od drugih, i zato zagovaraju neprovođenje elementarnih mjera zaštite zdravlja. “U tome je, čini mi se, cijela kvaka, i tu se podijelila politička arena”, kaže Gjenero.
Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže kako su u Mostu od početka znali da je izazov sakupiti dovoljan broj potpisa i tek ćemo vidjeti koliko su ih doista sakupili. Dodaje kako bi u društvo moglo biti od 10 do 15 posto nezadovoljnih, protivnika cijepljenja i potvrda, što govore i neka istraživanja. “Imali su dosta zahtjevan posao, jer su morali prikupiti svaki drugi takav glas koji postoji na terenu. Bili su svjesni kako je moguće da neće imati dovoljno potpisa, ili će broj biti na granici, ili će opet imati dosta poništenih potpisa. To rade već po uhodanom receptu iz primjera Istanbulske konvencije – kada na kraju nisu imali dovoljno potpisa, onda su rekli da su im ukrali potpise. I štogod da se tu i sada pokaže, oni neće priznati ništa što im ne ide u prilog, jer ne mogu pokazati da su poraženi na bilo koji način. Oni su skroz prešli na desnu stranu i to je sve isti set razmišljanja”, ističe.
Igor Bošnjak Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
