Piše Zlatko Crnčec

Iako je Ustav predvidio da zajedno kreiraju vanjsku politiku, između Vlade i predsjednika Republike postoje brojne razlike o ključnim pitanjima. Posebno je to uočljivo kada je u pitanju susjedna BiH. Javlja NOVI LIST

Prva razlika je formalna, ali istovremeno politička. Riječ je o načinu odlazaka u susjednu državu. Na primjer, premijer Andrej Plenković danas će boraviti u službenom posjetu BiH, drugom otkad je na čelu Vlade. On odlazi na službeni poziv predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, a svoj će posjet započeti u Sarajevu susretima s najvišim dužnosnicima susjedne države, a tek potom otići u krajeve gdje većinski žive Hrvati.

– Odlazak u Sarajevo je izraz prijateljstva, poštovanja i potpora BiH kao suverenoj državi, njezinoj cjelovitosti i potpora Daytonskom konceptu BiH i formuli jedan, dva, tri – jedna država, dva entiteta, tri konstitutivna naroda, potpora europskom putu, poručili su prije nekoliko dana iz Vladinih izvora.

U BiH će se u prosincu ove godine uputiti i Milanović, ali to neće biti službeni posjet niti će otići u Sarajevo.

On ide na obilježavanje 28. obljetnice Bijelog puta za Novu Bilu i Bosnu Srebrenu koje će se održati 19. prosinca. On je u sličnoj misiji bio i u srpnju ove godine kada je tri dana boravio u BiH na poziv Sveučilišta u Mostaru. Potom se sastao s predstavnicima Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, a nakon Mostara posjetio je još Vitez, te Tomislavgrad i Livno gdje se sastao s čelnicima lokalnih vlasti. U Sarajevo nije išao.

Druga velika razlika jest Milorad Dodik. Srpski član Predsjedništva BiH, i još uvijek najjači političar u Republici Srpskoj, u velikoj je političkoj ofenzivi nakon što je visoki predstavnik međunarodne zajednice u odlasku Valentin Inzko ovog ljeta dekretom kaznenim djelom označio negiranje genocida u Srebrenici. Milanović je s Dodikom u odličnim odnosima i naziva ga »dobronamjernim« dok ga Plenković uglavnom ignorira. Milanović je Dodika prvi puta pozvao u Zagreb u rujnu 2020. godine kao predstavnika srpskog naroda u BiH iako je ovaj u tom trenutku bio samo član Predsjedništva BiH, a ne i predsjedavajući tog tijela. I dok je Dodik bio u gotovo cjelodnevnom programu s Milanovićem, s Plenkovićem je Dodik imao samo jedan vrlo kratak susret. Dodik je na Milanovićev poziv u Zagrebu bio i početkom studenog ove godine i tom je prilikom hrvatski predsjednik odbacio sve optužbe da politika srpskog člana predsjedništva tu zemlju vodi u novi rat.

Podjela Bosne

– To je laž. Nisu oni na rubu sukoba jer nemaju leba da jedu, mogu se samo kestenima gađati. Milorad Dodik je katkad neobuzdan i problematičan, ali on je zadnji problem u BiH, a posebno iz perspektive BiH Hrvata. Uopće ne znam zašto se spominje Dodika. S Dodikom se dogovorimo za deset minuta, i to ne o podjeli Bosne, nego o uređenju Bosne, rekao je Milanović. Plenković s druge strane, uvijek govori o tome da Hrvatska podržava samostalnost i suverenost BiH.

Razlika u izjavama prema BiH između dva kraka hrvatske izvršne vlasti također je uočljiva. Milanović ne pazi previše što govori, pa su neke njegove izjave neprecizne i prepune metafora, već nekoliko puta poslužile kao temelj najradikalnijim BiH unitaristima i tvrdim bošnjačkim nacionalistima za napade na njega i na Hrvate u BiH.

Klasični je primjer njegova izjava »prvo sapun, a onda parfem« u kojoj je želio reći da bi u BiH prvo trebali riješiti osnovne probleme, ravnopravnost triju naroda, a tek potom graditi nekakvu građansku državu, ma što to značilo. Nakon toga iz Sarajeva je uslijedila salva najgorih uvreda i iz medija i od bošnjačkih političara koji nisu htjeli propustili takvu priliku. S druge strane Plenković i Vlada također inzistiraju na osiguravanju ravnopravnosti Hrvata u BiH, ali koriste puno umjereniji i jasniji način komunikacije.

Genocid i Srebrenica

To se vidjelo i na slučaju polemike oko genocida u Srebrenici. Zoran Milanović je svojim izjavama tipa »postoje genocidi i genocidi« ponovo izazvao salve uvreda na svoj račun, a to je na kraju dovelo do toga da je zastupnik u parlamentu BiH Enver Bijedić podnio kaznenu prijavu protiv njega na osnovu Inzkovog dekreta.

Milanović je bio puno jasniji u srpnju ove godine kada se videolinkom obratio prisutnima na komemoraciji u Srebrenici. Tom je prilikom jasno rekao da je »genocid koji je počinjen na ovom mjestu prije 26 godine najstrašniji jzločin na europskom kontinentu nakon Drugog svjetskog rata«. Plenković je također tada jasno govorio o genocidu, ali kasnije nije teoretizirao o ovoj temi. Milanović je prije nekoliko mjeseci iznio prijedlog da se problem u BiH riješi na sastanku na kojem bi sudjelovali predsjednici Turske, Srbije i Hrvatske, te članovi predsjedništva BiH. Vlada nije nikada iznijela bilo kakvo slično stajalište. Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA