Najveći dio troškova odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta. Javlja GLAS SLAVONIJE
Ministar financija Zdravko Marić u Hrvatskom je saboru, predstavljajući rebalans ovogodišnjeg državnog proračuna, iznio podatak da je ukupan trošak COVID-19 samo za državni proračun u nepune dvije godine prešao “znamenku od 40 milijardi kuna”. No dodao je i kako je efekt COVID-a, bez obzira na to koliko jak, bio jednokratan. “Najveći dio troška odnosi se na mjere za očuvanje radnih mjesta, izravne i neizravne, a to su porezi, doprinosi, sve što je država preuzimala na svoja leđa”, rekao je Marić.
Rebalansom se ukupni prihodi proračuna povećavaju za 3,3 milijarde kuna, na 153,6 milijardi kuna, a rashodi za šest milijardi, na 173,3 milijarde kuna. Očekuje se da će državni proračun bilježiti manjak od 19,7 milijardi kuna ili 4,7 % BDP-a, dok će manjak opće države biti 18,9 milijardi kuna ili 4,5 % BDP-a. Ministar je ponovio da su revidirane procjene rasta BDP-a za ovu godinu s prvotno planiranih 5,2 % na oko 9 %. Kad gledamo sve sastavnice BDP-a, osim investicija, i to u segmentu privatnih, na svim kategorijama imamo značajno povećanje, naglasio je ministar i istaknuo da će, što se tiče investicija, u godinama koje slijede one biti glavni pokretači ukupnog gospodarskog rasta.
Marić je iznio i procjenu kretanja cijena, odnosno inflacije. Bez obzira na posljednjih nekoliko mjeseci i ubrzanu, vidljivu inflaciju, naša procjena za ovu godinu je 2,4 % za prosječnu godišnju inflaciju, naveo je. “Iako revidiramo deficit s 3,8 na 4,5 %, ove godine očekujemo, s obzirom na puno veću stopu rasta od očekivanja, ponovno smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u na 83,1 posto”, kazao je. Podsjetio je kako je četiri godine zaredom javni dug smanjivan “kumulativno gotovo 12 % BDP-a”.
– Pandemija i dijelom potres jednokratno su udio javnog duga u BDP-u podignuli na 87,3 % i izbrisali sav efekt te četiri godine – kazao je Marić i naglasio kako bi, da se u tom razdoblju nije činilo što se činilo, naš javni dug prešao 100 % BDP-a. “Tih 4,2 %, prema procjenama kod drugih zemalja, svrstat će nas među top 3 – zaključio je.
Dok je HDZ-ova Grozdana Perić (HDZ) istaknula da je i u vrijeme najveće pandemije i potresa Vlada postigla rast BDP-a od 9 %, te kako smo pokazali da se dobro nosimo s najvećim izazovima, oporba rebalans i politiku Vlade vidi drukčije. Proračunski rashodi nisu pod kontrolom, ističe Peđa Grbin (SDP) i navodi kako se to najbolje vidi u zdravstvenom sustavu u koji su “upumpane” milijarde, a rezultat je rast dugova i smanjenje kvalitete usluge.
Oko devet milijardi kuna odlazi zdravstvu koje je rak-rana financija, dodaje Marin Lerotić (IDS). Urša Gamulin Raukar (ZLB) kaže da se rebalans svodi na iracionalnu potrošnju na obranu, kolaps u obnovi nakon potresa te neuspjeli pokušaj saniranja zdravstva. Hrvoje Zekanović (HS) kaže da ćemo u proračunu imati manjak od gotovo 20 milijardi kuna, deficit viši od 4,5 % BDP-a, pa se pita zašto “srljamo” s uvođenjem eura, dok to, primjerice, ne radi Češka s deficitom od 3 %.
Igor Bošnjak Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
