Europa sve više apelira na korištenje obnovljivih izvora energije te sukladno tome Hrvatska Vlada je planira ubrzati prestanak energetskog korištenja ugljena. Naime, kako doznaje Jutarnji List trenutak kada bi Hrvatska trebala izbaciti fosilna goriva trebao bi biti u razdoblju  između 2030. i 2035. godine.

Države članice EU odustajanje od korištenja ugljena smatraju ključnim prvim korakom u borbi za radikalno smanjenje emisija ugljikovog dioksida te sprečavanje klimatskih promjena. S obzirom da Hrvatska kreće ranije nego je planirano u ta pothvat može stati bok uz bok  razvijenim državama članicama.

Mnoge države s godinama se obvezuju na prestanak korištenja ugljena.  Španjolska i Sjeverna Makedonija obvezale su se prestati koristiti ugljen do 2030. godine, Rumunjska do 2032., Crna Gora do 2035.,a Bugarska do 2038. godine. Njemačka ugljen prema trenutnom planu prestaje koristiti 2038. godine.

Hrvatska do sada nije točno definirala zakonski rok za prestanak korištenja ugljena, ali s obzirom na niskougljične strategije može se iščitati da je to 2040. godine. Upravo taj rok definiran je i saznanjem da životni vijek elektrane Plomin 2 te godine prestaje. Prisjetimo se to je jedina termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj.

S obzirom na stanje očekivano je i ranije gašenje i prestanak s radom.

Osim utjecaja na okoliš, članice EU s godinama su shvatile kako rad termoelektrani na ugljen često nije isplativ. No, to se najviše odnosi na rapidan rast cijena ugljikovih emisija.

Mnoge velike svjetske financijske institucije potiču borbu protiv klimatskih promjena te su praktički prestale s financiranjem projekata vezanih uz energetsko korištenje ugljena.

Naime, gašenje termoelektrane Plomin 2 nije njen kraj. HEP planira ishodila novu okolišnu dozvolu na temelju koje bi ta elektrana – nakon rekonstrukcije – mogla raditi daljnjih petnaest do dvadeset godina, pri čemu bi se vjerojatno koristila alternativna goriva – kao što je biomasa ili neka vrsta goriva iz otpada.