Jučer je bio Svjetski dan štednje. Prema priopćenju Hrvatske gospodarske komore, građani Hrvatske povećali su štednju u bankama za 18 milijardi kuna. Trend rasta štednje nastavljen je i tijekom 2021. U godini u kojoj i dalje traje pandemija izazvana koronavirusom, ali uz ostvaren oporavak gospodarske aktivnosti, depoziti kućanstava kod kreditnih institucija bilježe daljnji rast. Prema podacima HNB-a, ukupan iznos depozita u kolovozu 2021. dosegnuo je 232,96 milijardi kuna, što predstavlja porast od 18,02 milijarde kuna u odnosu na isti mjesec prošle godine. Što se to dogodilo i kako smo svi odjednom postali štedljivi, u “Studiju 4” otkrila je Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije HGK. Javlja HRTV

● Napravili ste izračun po županijama. Tko je najviše, a tko najmanje štedio?

– Podaci govore da su ukupni depoziti građana u stambenim štedionicama i bankama narasli za 8,4 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To govori da štedni depoziti građana rastu unatoč pandemiji. Takav trend smo imali i prošle godine, s tim da je ovo godine taj rast još i veći. Ako pogledamo depozite stanovnika po županijama, također vidimo zanimljive podatke. Prosječni depoziti po stanovniku za cijelu Hrvatsku bili su 57 i pol tisuća kuna. Ove godine najveće depozite imaju stanovnici Istarske županije, na razini višoj od 85 tisuća kuna, nakon toga ide Grad Zagreb s 83 tisuće kuna, a onda idu sve jadranske županije. Ove je godine na dnu te ljestvice Vukovarsko-srijemska županija s 26 tisuća kuna po stanovniku. Primjećujemo i promjenu u trendovima. Naime, ove godine, a tako je bilo i prošle, po većim je stopama rasla štednja na kontinentu nego u jadranskim županijama, što je suprotno od onoga što smo imali prije pandemije, otkriva Dominović.

● Rastu vrijednosti depozita u županijama jadranske Hrvatske pridonijela je vrlo dobra turistička sezona, za razliku od 2020. godine, kada se slabiji rezultat turističkog sektora odrazio i na slabijoj akumulaciji depozita odnosno znatno nižoj stopi godišnjeg rasta depozita u jadranskim županijama. No oni i dalje zaostaju za rastom u kontinentalnoj Hrvatskoj. Zašto?

– Mi smo i prijašnjih godina u našim analizama primijetili tu veliku ovisnost građana u jadranskim županijama o sezonskim djelatnostima turizma, tako da se ta akumulacija sredstava u jadranskim županijama dešava tijekom sezone i nakon sezone vidimo da se polako ti depoziti smanjuju, što govori da građani u tim županijama ta sredstva koriste za osobnu potrošnju ili kasnije za pripremu nove turističke sezone. Ti su trendovi prisutni i sada. Međutim vidimo promjenu u odnosu na prošlu godinu. Prošle godine smo imali veliku razliku u stopi rasta između jadranskih županija i kontinenta, danas se ta razlika znatno smanjila. Ali ono što je bitno je da je još uvijek prisutan taj rastući trend, rekla je.

● Ako promatramo strukturu depozita kućanstava prema vrstama depozita, vidljiv je nastavak smanjenja udjela oročenih depozita uz porast udjela štednih depozita i depozitnog novca, što je posljedica niskih kamatnih stopa na oročenu štednju. Dio tih depozita se pretvara u tzv. avista depozite (štednja po viđenju), a dio “bježi” u neke druge oblike štednje.

– Ja bih rekla da to nije nešto što se dogodilo u pandemiji, taj trend postoji dugi niz godina budući da se pasivne kamatne stope na oročenu štednju smanjuju od 1996. Taj je trend dugo prisutan tako da naši građani osim ove štednje u bankama i stambenim štedionicama imaju i čitav niz drugih mogućnosti. Danas više od 220 tisuća građana štedi kroz investicijske fondove, 400 tisuća štedi za mirovinu kroz dobrovoljne mirovinske fondove, a nemojmo zaboraviti ni životno osiguranje kao jedan od oblika štednje, kao i ulaganja na tržištu kapitala, objašnjava Dominović.

● Potrošnja se strmoglavila nakon izbijanja pandemije, uglavnom zbog nedostupnosti dobara i usluga. U manjoj je mjeri padu potrošnje pridonio i rast neizvjesnosti, odnosno straha od gubitka posla ili smanjenja plaće. Otključavanje gospodarstva i oporavak povjerenja omogućili su postupno vraćanje prijašnjim obrascima potrošnje. Je li taj trend otvaranja pridonio padu štednje i rastu potrošnje?

– Štednja je još uvijek na visokoj razini i rasla je u odnosu na prošlu godinu. No ova je turistička sezona pokazala rast potrošnje. Možemo očekivati da će doći do rasta potrošnje kako se budu popuštale ove mjere pa bismo mogli reći da će možda ova štednja imati privremeni karakter i da će se uskoro usmjeriti na potrošnju, dodala je.

● Glavni ekonomist HNB-a tvrdi da je “distribucija dodatne štednje zapravo Dickensovski moment pandemije”, najviše su je akumulirali imućniji, koji nisu mogli putovati ili posjećivati restorane, a najmanje zaposleni u zanimanjima ovisnima o društvenom kontaktu, slabije obrazovani i mladi. Koliko to iskrivljuje sliku rasta štednje stanovništva?

– Pa ja bih rekla da smo svi na neki način odgodili potrošnju za neka druga vremena. Naravno, najviše su uštedjeli oni s većim primanjima. No važno je reći da je poželjno da svi na neki način štedimo i da odvajamo 10% naših mjesečnih primanja za našu štednju jer je to briga za našu budućnost, poručila je.

● Rastu depoziti, ali i krediti stanovništvu rastu. Je li to povezano?

– Ja bih rekla da je to povezano, da su naši građani postali zreliji i da su prepoznali važnost te prethodne akumulaciju sredstava kroz štednju, kroz depozite, prije nego što donesu odluku o uzimanju stambenog kredita, što je jedna velika financijska odluka i tako sebi poboljšaju financijsku budućnost, objašnjava Dominović.

● Kad možemo očekivati “konačni obračun” zarade od turizma u kontekstu štednje? I koji su sezonski trendovi?

– Ovi trendovi koje smo vidjeli ove i prošle godine, mi ćemo ih i dalje pratiti, vjerujem da će se oni nastaviti i u narednim razdobljima i da će ta razlika u rastu između kontinenta i jadranskih županija biti sve manja pa se možda i vratimo na pokazatelje prije pandemije, rekla je Vanja Dominović, voditeljica Odjela za financijske institucije HGK.

Rast štednih depozita stanovništva nije nužno znak veće zarade i obilja. Sve dok postoji nesigurnost zbog budućih gospodarskih kretanja, ljudi će biti stisnuti i izbjegavat će veliku potrošnju. Isto će biti i sa štednjom. No, prevladamo li pandemiju, neki već najavljuju razdoblje pretjerivanja u potrošnji nalik ludim dvadesetima prošlog stoljeća i vremenu velikog Gatsbyja. Ovogodišnji advent bit će dobar pokazatelj straha ili optimizma stanovništva. Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA