Približno 340 tisuća radnih mjesta nestat će zbog automatizacije i trendova koje je potaknula pandemija bolesti COVID-19, no bit će zamijenjena gotovo istim brojem novih radnih mjesta u novim zanimanjima i rastućim industrijama. No, dok će potražnja za radnom snagom ostati praktički nepromijenjena, doći će do značajnih promjena u strukturi zanimanja. Stoga će do 2030. gotovo 140 tisuća radnika u Hrvatskoj trebati promijeniti zanimanje da bi ostali zaposleni. Stoji to u zaključcima analize tvrtke McKinsey & Company Adriatic, napravljenoj u suradnji s McKinsey Global Institute pod naslovom “Budućnost rada u Hrvatskoj – preobrazba hrvatske radne snage u dobu automatizacije i digitalizacije”. Javlja GLAS SLAVONIJE
Kako je istaknuto na predstavljanju ove analize, ostvarenje punog ekonomskog potencijala koji donosi automatizacija i digitalizacija, ali i zadržavanje razine zaposlenosti, zahtijevat će suradnju svih dionika kako bi našli načine kojima će radnoj snazi u Hrvatskoj omogućiti preobrazbu i usvajanje vještina koje će se tražiti u budućnosti. “To se neće dogoditi samo od sebe, naime, sve privatne organizacije, javne institucije i obrazovne ustanove morat će zajedno raditi tijekom tranzicije kako bi se navedeni potencijal ostvario”, kazao je Tomislav Brezinščak, direktor McKinsey & Company Adriatic.
Do 2030. godine šest posto ukupnog broja radnih sati u Hrvatskoj prijeći će iz poslova koji traže fizičke vještine za rješavanje radnih zadaća u poslove koji zahtijevaju kognitivne, društvene, emocionalne i tehnološke vještine. Specifične vještine, poput onih koje su potrebne za upravljanje uređajima i opremom te za jednostavan unos i obradu podataka, najvjerojatnije će doživjeti najveći pad potražnje u udjelu zaposlenih do kraja desetljeća.
Kad se potencijalna brzina automatizacije pogleda iz perspektive trendova koje je potaknula pandemija, Hrvatska će do 2030. ostvariti stopu usvajanja automatizacije od oko 22 posto. “Drugim riječima, aktivnosti na koje se trenutačno troši oko 22 posto ukupnog broja radnih sati zaposlenih u Hrvatskoj bit će automatizirane do kraja desetljeća. Usvajanje automatizacije varirat će od sektora do sektora – proizvodnja, veleprodaja, poslovne funkcije koje služe kao potpora administraciji te državna uprava – bit će područja s najvišom stopom usvajanja automatizacije”, ističu iz tvrtke McKinsey te navode kako Hrvatska mora poboljšati svoju produktivnost kako bi postigla održiv gospodarski rast te rast prihoda u svim segmentima stanovništva. To je, naglašavaju, posebno važno jer stanovništvo sve više stari.
Automatizacija je i prilika za ostvarenje hrvatskih nacionalnih interesa. Tvrtke, ako budu podržane prikladnim politikama i ulaganjima, mogu razviti nove usluge i proizvode, povećati produktivnost i stvoriti nova radna mjesta, naglašeno je.
“Hrvatska može iskoristiti prilike koje se pojavljuju s automatizacijom i upravljati rizicima te se pobrinuti da se dobici od iste raspodijele što pravednije i na što veći broj stanovnika. Nacionalni napor po tom pitanju treba uključivati snažne mehanizme za koordinirano djelovanje. Tvrtke i javne ustanove mogu krenuti u strateško planiranje radne snage kako bi premostile nestašicu ljudi s potrebnim vještinama i stvorile radnu snagu koja će se moći nositi s izazovima budućnosti. Tvrtke mogu poduzeti i korake kojima će pomoći radnicima koji izgube posao te na taj način dopuniti napore državnih ustanova u zaštiti najranjivijih i promociji uključivog gospodarskog rasta. Obrazovne ustanove mogu surađivati s ostalim dionicima u postavljanju smjernica i okvira za razvoj novih vještina kod zaposlenih te u nadogradnji postojećih modela naobrazbe”, zaključio je Brezinščak.
Dijana Pavlović Vijest je na izvornom LINKU
DEMOS MEDIA
