Puno smo toga propustili svih proteklih godina dok smo mirno gledali kako Ina gubi svoju važnost na hrvatskoj ekonomsko-političkoj sceni. Intervju donosi GLAS SLAVONIJE. Uz pandemiju i koronakrizu, koje su konstante već gotovo dvije godine, s ulaskom u jesen i sezonu grijanja iznova se priča i o globalnoj energetskoj krizi, s posebnim naglaskom na najavljenom poskupljenju plina. O tom aktualnom problemu, kao i o drugim energetskim temama, za ovaj broj Magazina razgovarali smo s Davorom Šternom, bivšim ministrom gospodarstva i stručnjakom za energetiku.
Je li svijet doista u novoj velikoj energetskoj krizi, o čemu mediji svednevice bruje…?
– Svijet jest u energetskoj krizi, o tome nema spora. Između ostalog, struje definitivno nema dovoljno, pogotovo iz obnovljivih izvora energije, istovremeno se, primjerice, forsiraju električni automobili, a još malo pa neće biti dovoljo struje za njihovo napajanje. Nema dovoljno skladišnih prostora, tehnološki još nisu osmišljeni za energiju koja se dobiva iz obnovljivih izvora i koja se ne potroši u jedan dan te se mora skladištiti. Ni pitanje budućnosti vodika kao zamjenskog goriva još uvijek nije riješeno ni tehnološki ni infrastrukturno… Što se plina tiče – događa se pad proizvodnje zbog nedostatnih ulaganja u istraživanje i proizvodnju plina. Osim toga, Rusija, kao najveći svjetski proizvođač plina, velik je dio svojih isporuka usmjerila prema Kini, kao odgovor na otpor nekih članica EU-a izgradnji Sjevernog toka 2. A cijena koju plaćaju kineski trgovci viša je od one koja se postiže u Europi, što je također važan faktor… Istovremeno Kinezi ponovo otvaraju rudnike ugljena i stavljaju u pogon svoje termoelektrane na ugljen. U međuvremenu je Njemačka zatvorila svoje nuklearke, što je dovelo da pada mogućnosti opskrbe električnom energijom, pa se Berlin okrenuo Moskvi, odnosno Sjevernom toku 2. Bez obzira na to što je lider EU-a, Njemačka se s Rusijom brzo dogovorila, prisilile su skandinavske zemlje da prihvate prolazak cjevovoda baltičkim podmorjem. I Hrvatska je izgubila u odnosima s Rusijom jer smo bili protiv Sjevernog toka 2…
Koji su još razlozi što dolazi do poskupljenja plina…?
– U očekivanju porasta cijena i niskih zimskih temperatura, kompanije su počele skladištiti jeftiniji plin, čemu su dokaz relativno puna skladišta, kojih, međutim, nema dovoljno. Problem je bila i blokada Sueskog kanala zbog nasukavanja onoga golemog broda s kontejnerima ljetos, što je dovelo do naglog skoka vozarina, uključujući i vozarine LNG-a. To se u konačnici iskazuje kao porast cijene plina, a time raste i cijena prirodnog plina, jer se povećava mogućnost dodatnog profita, što dobro iskorištavaju trgovci i burze.
No, bez obzira na sve probleme, naftni derivati ipak još ne idu u povijest…?
– Mislim da ćemo ih još dugo trošiti i procesi zamjene trajat će nekoliko desetljeća, sve dok se ne nađu odgovori na tehničke i tehnološke izazove koji postoje. Inače, plin će se i dalje koristiti u petrokemiji, za proizvodnju umjetnih gnojiva, tu nema još uvijek zamjene za plin. Sve u svemu, nemojmo se zavaravati, ugljikovodici će i dalje biti potrošna roba, no možda će njihova upotreba padati, ali cijena neće, sve će manje plina i nafte biti na tržištu, a potražnja će biti sve veća, pa onda i cijene sve više. Više na LINKU
DEMOS MEDIA
