Zanimljiv osvrt donosi GLAS SLAVONIJE. Nije, nažalost, sve počelo s Komšićem, čijem smo diplomatsko-državničkom labuđem pjevu vjerojatno svjedočili na sjednici Glavne skupštine UN-a. Kaos je započeo Zoran Milanović, nevjerojatnom nepromišljenom izjavom, kako je on predsjednik Hrvatima u BiH, dakle kako su oni njegovi podanici. Pritom je ponavljao riječi svog prijatelja Milorada Dodika o tome kako je Komšić ilegalno u UN-u i kako nikoga ne predstavlja – kaže Davor Gjenero, nezavisni politički analitičar s Krka, komentirajući Komšićev nastup na zasjedanju UN-a.

Može li sadašnje napeto stanje popraviti izmjena izbornog zakona, i prema kojem “modelu”…?

– Komšićev glavni problem je u tome što je vrlo vjerojatno da će prije izbora u BiH doći do promjene izbornoga zakonodavstva, da će za izbor Predsjedništva BiH iz Federacije vjerojatno biti primijenjen desetak godina star “Füleov model”, preuzet iz belgijskog izbornog zakonodavstva. Füleov model izbjegava “teritorijalizaciju” hrvatskih izbornih jedinica, koje bi Bošnjaci doživjeli kao svojevrstan “treći entitet”, pa nudi rješenje da se dva člana Predsjedništva iz Federacije biraju tako da se prvoga bira većinom glasova, a da se drugog bira modelom pozitivne diskriminacije, iz pet od deset županija, i to u onima u kojima je prvi kandidat dobio najmanje glasova. Na taj se način rješava i problem iz presude Europskog suda za ljudska prava, u slučaju Seidić Finci, gdje su jedan pripadnik romske i jedan židovske zajednice u BiH pokrenuli spor pred Europskim sudom, zbog diskriminacije koja im je onemogućavala pasivno biračko pravo pri izboru Predsjedništva. Naime, kao pripadnici manjina nisu se mogli kandidirati, a ovim se modelom ne govori o nacionalnosti kandidata, pa se može kandidirati tko god želi. Ovaj model, pak, daje visok stupanj garancije Hrvatima u BiH da bi mogli svojim glasovima izabrati jednog od dvojice članova Predsjedništva. Čini se da je taj model prihvatljiv i SDA-u i predsjedniku stranke Bakiru Izetbegoviću, pa je Komšić zapravo suočen s krajem “državničke karijere”. Otuda i gorčina prema Hrvatskoj, koju smatra izvorom svoje “zle sudbine”.Premijer je morao reagirati na Komšićev govor, ali ne bi bilo dobro Komšiću ostaviti manevarski prostor da izazivajući sukob Hrvaske i Bosne i Hercegovine ostvari svoj interes, da spriječi kompromis Hrvata i Bošnjaka u Federaciji o modelu izbora budućeg Predsjedništva BiH.

BOLESNA FEDERACIJA

Kad se radi o odnosima u regiji, napose onim političke naravi, BiH je dobila novog visokog predstavnika međunarodne zajednice – Christiana Schmidta, kojeg je nedavno primio i Plenković. Koliko je uspješna hrvatska diplomatska ofenziva glede interesqa Hrvata u BiH…?

– Hrvatska diplomacija već dugo zagovara interes Hrvata u BiH, koji je definiran kao “model legitimne reprezentacije”. Još nedavno se stvarao dojam o tome kako je hrvatska diplomatska inicijativa, koju je poduprlo još pet zemalja članica (Mađarska, Slovenija, Grčka, Cipar, Bugarska), ali su ga de facto poduprle i neke druge države koje se nisu formalno “pridružile inicijativi”, doživjela fijasko nakon što je njemački parlament odbacio model legitimne reprezentacije i nakon što je protiv tog modela bio i Europski parlament. Razlog njemačkog odbijanja “modela legitimne reprezentacije” bio je u tome da je on inkompatibilan s provođenjem presuda Europskog suda za ljudska prava, prije svega one u slučaju Seidić Finci.Međutim, pokazalo se već pri glasanju unutar Europske pučke stranke u Europskom parlamentu, a pogotovo u djelovanju novog visokog predstavnika Međunarodne zajednice u BiH Christiana Schmidta, da se traži kompromis koji bi osigurao i provođenje odluka Europskog suda, ali i to da se, kako je rekao Schmidt, Hrvati u BiH osjećaju politički predstavljeno. Dakle, diplomatska ofenziva premijera Plenkovića, koju je operativno vodio ministar Grlić-Radman, pokazala se uspješnom.Dođe li do usvajanja novog izbornog zakona, bit će to važna taktička pobjeda i Hrvatske i Hrvata u BiH, ali ne treba se zavaravati mišljenjem da je to “strateški uspjeh”. Time se samo do neke mjere popravlja status Hrvata unutar Federacije, ali ključan problem Bosne i Hercegovine ostaje otvoren. Više na LINKU

DEMOS MEDIA