Zagrebački poduzetnici ostvarili su 73,5 posto netodobiti svih poduzetnika u zemlji. O tome vrlo aktualan osvrt dodnosi GLAS SLAVONIJE

Ukupni pobjednik i dobitnik Zlatne bilance, nagrade koju Financijska agencija (Fina) dodjeljuje najuspješnijem poduzetniku, prema financijskom rejtingu u 2020. godini osječka je informatička tvrtka Mono. Vijest koja je obilježila kraj kolovoza bila je posebno važna za slavonske tvrtke – uz Mono, koji je bio dobitnik za najbolju tvrtku i u kategoriji Informacije i komunikacije, još su tri tvrtke bile pobjednice u svojim kategorijama.

Usporedni podatci koje je Fina objavila sredinom rujna pokazuju kako su prošle godine nakon Zagreba upravo poduzetnici Osijeka ostvarili najveću konsolidiranu dobit. Slijede ih poduzetnici Varaždina, a među top-deset gradova prema kriteriju netodobiti još su Karlovac, Sveta Nedelja, Rijeka, Čakovec, Solin, Vukovar i Kutina. Konsolidirana netodobit poduzetnika u toj skupini gradova lani je iznosila 16,6 milijardi kuna, a konsolidirana netodobit svih poduzetnika u Hrvatskoj bila je 20,97 milijardi kuna. U navedenih top-deset lani je bilo 62.365 poduzetnika, a zapošljavali su 493.716 radnika.

Koncentracija

Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika obveznika poreza na dobit u deset najvećih gradova, koji su u ukupnom poduzetništvu u 2020. godini imali 44,9 posto broja poduzetnika, 52,1 posto broja zaposlenih, 62,8 posto ukupnih prihoda, 64,5 posto dobiti razdoblja, 52,2 posto gubitka razdoblja i 79,1 posto netodobiti. Razlog tomu, kako navode iz Fine, prije svega je udjel poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu. Zagrebački poduzetnici, njih 46.347, s 369.080 zaposlenih, ostvarili su najveću netodobit, 12,2 milijarde kuna, što je 73,5 posto netodobiti svih poduzetnika u zemlji.

Dakle, tri četvrtine dobiti ostvarili su poduzetnici glavnog hrvatskog grada. Koliko takav podatak, koji upozorava na izrazitu koncentraciju, pa i ovisnost, ukupnog poslovanja u hrvatskom glavnom gradu, može zapravo biti zabrinjavajući za domaću ekonomiju? No to, pokazuju ekonomski udžbenici, nije ništa neuobičajeno.

– Kada govorimo o ekonomiji, jedan od prvih pojmova koji bi nas mogao asocirati na nju jest “isplativost”. Uistinu, kada sagledamo pokazatelje o profitabilnosti poduzetnika Hrvatske, jasno je da je najveći dio “ekonomske moći” upravo u velikim gradovima – kazuje Nataša Drvenkar, s Katedre za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Za to će podastrijeti razloge – lokacija poduzeća može utjecati na produktivnost od dva do čak 20 %, ovisno o djelatnosti. Nadalje, blizina izvoznih tržišta omogućava lakše preživljavanje manje produktivnih poduzeća, a dostupnost brze ceste/autoceste može povećati proizvodnju poduzeća za 16 % i rast produktivnosti poduzeća od 24 %. Udvostručenje veličine grada na rast produktivnosti radnika i poduzeća obično utječe između dva i sedam posto, opet ovisno o djelatnosti. Velika urbana područja u EU-u (više od 500.000 stanovnika) stvaraju oko 48 % BPD-a EU-a, a glavni gradovi obično stvaraju BDP koji je 37 % veći od nacionalnog prosjeka. BDP Grada Zagreba čini 34,3 % BDP-a Hrvatske i 78.493 kune po stanovniku viši je od hrvatskog prosjeka. Evidentno je kako stanovništvo u velikim gradovima zarađuje, prosječno u svijetu, 21 % više od ostalih gradova/regija u zemlji, stoga se situaciji u Hrvatskoj ne treba čuditi. Više na LINKU

DEMOS MEDIA