Neprijavljenog rada ima u svim sektorima, ističu se ugostiteljstvo, graditeljstvo i trgovina, o tome pišu u GLASU SLAVONIJE
Neprijavljeni rad, odnosno rad na crno, kako se kolokvijalno naziva, još uvijek je široko rasprostranjen u Hrvatskoj, no upravo stoga što nije reguliran (prijavljen), točni podaci ne mogu biti poznati, nego se država i institucije vode procjenama. Također, treba podsjetiti kako nije riječ samo o posve neprijavljenim radnicima, nego i o, primjerice, prijavi na minimalnu plaću uz isplatu razlike “na ruke”, prekovremenom radu bez njegove evidencije i plaćanja… Ističe to Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH).
Nacionalni plan
Prema istraživanju Eurobarometra iz 2019. godine, čak 42 posto ispitanika iz Hrvatske osobno poznaje nekoga tko radi bez prijave, ili dio plaće prima “na ruke”. Za usporedbu, prosjek u EU-u je 33 posto. Istraživanja o udjelu sive ekonomije u BDP-u Hrvatske pokazuju tendenciju njegova laganog smanjivanja, ali i procjene da se radi o udjelu većem od jedne četvrtine, kao i to da se Hrvatska po tom indikatoru nalazi pri vrhu EU-a – na trećem mjestu. Proljetos je usvojen Nacionalni plan za suzbijanje neprijavljenog rada u RH za razdoblje od 2021. do 2024. godine kojim se uvode nove mjere borbe protiv rada na crno. Osim što će poslodavci plaćati kazne zbog zapošljavanja na crno, planira se i uvođenje javnih registara dobrih i loših poslodavaca. I njihova javna objava.
– Izvješća inspekcije rada pokazuju da je neprijavljen rad prisutan u svim sektorima, ali se posebno ističu ugostiteljstvo, graditeljstvo i trgovina na malo. Poseban problem je i najrazličitiji spektar usluga koji se odvija po privatnim prostorima, primjerice kućni popravci, kozmetičarske ili frizerske usluge i slično. Neprijavljeni rad može imati više pojavnosti, ključno je prepoznati da se radi o širokom spektru zakidanja radnika i države te nelojalnoj konkurenciji prema drugim poslodavcima, pa na taj način i pametno utjecati na svaki pojavni oblik, kroz pojačane inspekcijske nadzore, pametne porezne politike i motiviranje radnika da ne sudjeluju u takvim praksama. Svakako treba iskoristiti potencijale digitalizacije i informatizacije prema uzoru na druge zemlje kao što je to primjerice Latvija, koja se s problemom neprijavljenog rada u građevinskom sektoru obračunala kroz uvođenje sustava tzv. fiskalizacije radnog vremena – navodi primjer Novosel. Više na LINKU
DEMOS MEDIA
