Premijer u Saboru predstavio je izvještaj o sastancima koje je održalo Europsko vijeće ove godine. Atmosfera se vrlo brzo izrodila

Bila je riječ o četiri sastanka Europskog vijeća, ali i o jednom sastanku državnih šefova europodručja i sastanku predstavnika članica EU-a o socijalnim pitanjima od 8. svibnja. Donosi RTL

Predsjednik Vlade Andrej Plenković osobno je u Saboru dao dodatno obrazloženje.

Objasnio je da danas u prvom redu želi govoriti o tome “gdje smo” u borbi protiv pandemije, u nastojanjima da se osigura ekonomski rast i u pogledu budućnosti Hrvatske u schengenskom prostoru.

“To je bio najveći zajednički istraživački poduhvat u povijesti”, kazao je za pronalaženje cjepiva.

“Niz poteškoća s cjepivom AstraZenece, prvo u proizvodnji i distribuciji, kasnije i u reputacijskom smislu, riješili smo nizom razgovora, kasnije i u pregovorima s čelnim čovjekom Pfizera, dogovorili smo posebne doze cjepiva… Hrvatska je do danas osigurala 3,8 milijuna doza”, opisao je stanje.

“Svaki cijepljeni danas, manje umrlih sutra”

Za razinu cijepljenosti, kazao je:

“46,2 posto odraslog stanovništva. Nažalost, ispod smo one ambicije koju smo rekli, 50 posto odraslih do prvog srpnja. Ali, vidite i sami da postoje otpori prema cijepljenju u hrvatskom društvu. Zato trebamo tražiti zajedničke napore kako bismo uvjerili što više hrvatskih državljana da se cijepe.”

Rekao je i to da se Hrvatska našla u poziciji donirati u BiH 240.000 doza cjepiva, Crnoj Gori, Albaniji, Kosovu i Sj. Makedonij po 30.000 doza, te na zahtjev 20.000 doza Kirgistanu i 10.000 Butanu.

“U ovom trenutku imamo milijun i 300.000 doza cjepiva spremnih za distribuiranje”, kazao je.

“Bez cijepljenja teško ćemo pobijediti pandemiju na globalnoj razini. Zato je svaka cijepljena osoba, nezaražena osoba danas, spašen život sutra i jedna mogućnost mutacije manje”, apelirao je.

Spomenuo Erdogana

Digitalna zelena tranzicija, sigurnosna pitanja EU-a, pitanje Velike Britanije, odnosi s Rusijom, Bjelorusijom, Turskom, stanje u sjevernoj Africi… nabrojao je što je sve bio predmet sastanaka pri Vijeću Europe.

“Smatram da je dijalog s Turskom izuzetno važan (zbog migrantske rute). O tome sam prije nekoliko dana razgovarao s Erdoganom”, rekao je Plenković.

Za sastanak u Portu tijekom predsjedanja Portugala EU-om, rekao je da su rezimirali da je u vrijeme pandemije uloga država uz podršku EU-a “pridonijela očuvanju radnih mjesta bez presedana”. Rekao je da su spriječili socijalne slomove, stečaje, eksploziju nezaposlenosti:

“Sada se okrećemo stvaranju novih radnih mjesta, prvenstveno koristeći instrument EU nove generacije.”

Ožujak iduće godine kazao je da je krajnji rok za ispunjavanje svih kriterija za ulazak u eurozonu i ulazak u puno članstvo 2023.

“Kad je Hrvatska ulazila u članstvo 2013., prihvatila je i uvjet ulaska u članstvo eura”, rekao je.

2023. Hrvatska uvodi euro i drugi ciljevi

“Malo smo, otvoreno, visokoeurizirano gospodarstvo, očekivani troškovi su mali. Preko 60 posto štednje u Hrvatskoj je u eurima, 60 posto kredita ili su u eurima ili su vezani za eura. 66 posto inozemne potrošnje odnosi se na turiste koji dolaze iz eurozone. 56 posto našeg izvoza odnosi se na države članice eurozone. I postoji ujedno kontinuirano povjerenje građana u euro. Prema zadnjem eurobarometru vidjeli ste da je povjerenje u proces uvođenja eura u Hrvatskoj skočio sa 61 na 67 posto”, kazao je.

Rekao je da njegova Vlada dalje namjerava u naredne dvije godine vratiti se na “putanju rapidnog smanjenja javnog duga”.

Podsjetio je da će narednih 12 mjeseci biti jako važni za EU, prvo parlamentarni izbori u Njemačkoj, na kojima Angela Merkel više nema namjeru sudjelovati kao kandidatkinja za kancelarku, pa onda u svibnju izbori za predsjednika Francuske. Usto i izbori u Poljskoj, Mađarskoj…

Za dva tjedna spajanje teritorija RH Pelješkim mostom

“Za otprilike dva tjedna fizički ćemo spojiti Hrvatsku. Bit će spojeni svi elementi Pelješkog mosta. Nema boljeg ogledala za suverenizam nego spajanje našeg teritorija”, kazao je između ostalog o planovima i dodao:

“Ući ćemo u schengenski prostor 2022., u europrostor 2023. Konačno, od 2024. imat ćemo novu flotu borbenih aviona… To će biti ostavština naše druge vlade zauvijek.”

Zastupniku Emilu Dausu Plenković je odgovorio na pitanje je li izvedivo da EU epidemiološki počne tretirati pojedine regije, a ne cijele zemlje:

“Što se tiče karte, više puta smo ukazivali na to. Nije incidencija jedini kriterij po kojima se područja ocjenjuju… Niti jednog trenutka niti jedna Vlada niti jedne zemlje neće oklijevati da onaj dio hrvatke obale, županije koja će imati žarište, visoku incidenciju, da ih stavi u crveno. Crveno svjetlo je signal onima koji misle doći, ne idite tamo, onima koji su tamo, vraćajte se nazad, onima koji tek idu, ako odete tamo, ići ćete u karantenu. Doživjeli smo to lani, ne mogu stoga više objasniti koliko je važno cijepiti se i spasiti hrvatsku sezonu.”

“Patetična tirada” Vidović Krišto i “sado-mazo rasprava”

Pitanje Karoline Vidović Krišto nazvao je još jednom patetičnom tiradom:

“Tvrdite da mi kontroliramo hrvatske medije. Ako mi kontroliramo hrvatske medije, onda to činimo nekako mazohistički.”

Marija Selak Raspudić je rekla da neće o njegovim mazohističkim, nego o sadističkim tendencijama. Citirala je Ursulu von der Leyen da je Velika Britanija bila brža u nabavci cjepiva i da je, što se EU tiče, odgovornost na proizvođačima. Zanimalo ju je tko će odgovarati ako cjepiva ne budu dovoljno učinkovita i za manjak cjepiva kojega je bilo.

Odgovorio joj je da EMA odobrava cjepiva na razini EU-a, a da za sve probleme s cjepivima odgovara proizvođač, primjerice s nuspojavama.

Njegov dio odgovora u kojem se spominje “sado-mazo rasprava” nazvala je “neukusnim”.

Raspudić o Kapulici kao “aplauzometru HDZ-a”

Nakon replike Majde Burić, pune divljenja premijeru zato što se “državnički izborio za hrvatske nacionalne interese, ali i interese ostalih država članica EU-a” u vezi cjepiva, javio se Nino Raspudić:

“Ovo sam već jednom učinio i mislio sam da to više neću morati. Povrijeđen je članak 238, vrijeđanje i omalovažavanje zastupnika. Ovo pitanje toliko je očito naručeno i toliko je ulizničko da vrijeđa inteligenciju zastupnika.”

Tražio je opomenu za Majdu Burić. Dobio je opomenu on. Od tog trenutka atmosfera u Saboru se izrodila u nabacivanje prijedlozima za opomenu i opomene. Nino Raspudić rekao je Mariju Kapulici da se “iskazao kao aplauzometar u HDZ-u”. Arsen Bauk iskoristio je usporedbu Vidović Krišto sa “Skupštinom Jugoslavije” za jedan svoj vic.

Slijedio je sličan odgovor Plenkovića Raspudićima i Bauku. Zahvalio im je što su Hrvatskoj priskrbili dodatnih 700.000 doza cjepiva, zatim na pregovorima u EU-u o sredstvima i sve ostalo što su napravili on i Vlada.

Grmojina “tolerancija”

Pa se javio i Nikola Grmoja s upadicom i dobio opomenu. A kad mu je odgovorio Plenković, kojega se nije dalo zaustaviti, Gordan Jandroković kazao mu je:

“Molim vas predsjedniče Vlade. Vama ne mogu dati opomenu, ali nemojte zaoštravati situaciju.”

Nakon Jandrokovićeve primjedbe Selak Raspudić, kad se javila još jednom, da ima već dvije opomene, da riskira dobiti i treću, odustala je. Pa je Plenković uzvratio još jednom na Grmojino javljanje s konstatacijom “da Plenković nije nikome ništa poklonio”.

Plenković je aludirao na Grmojine ranije izjave o seksualnim manjinama:

“Most se sada uz ovu ekstremnu tolerantnost prema manjinama, koju naročito demonstrira zastupnik Grmoja, približava ljevici. Važno je da to birači znaju.”

“Veliki baja ovdje, mali miš pred Orbanom u Bruxellesu”

Grmoja se pobunio, zatražio je stanku za konzultacije kluba Mosta na “licemjerne stavove” premijera:

“Moje zalaganje za roditelje da odgajaju djecu u skladu sa svojim uvjerenjima naziva huškačkima, dok istovremeno ne smije (ništa Orbanu) i ponaša se kao mali miš prema Orbanu, čije puno strože zakone u odnosu prema LGBT zajednici ne smije ovako okarakterizirati. Time pokazuje da u Hrvatskoj glumi velikog baju, a u Bruxellesu je mali miš.”

Nakon još jednog pitanja Raspudića, ovaj put o količinama i proizvodni cjepiva pojedinih zemalja, Plenković je rekao Jandrokoviću da je dosta blagonaklon prema zastupnicima i u pogledu minuta i u pogledu izražavanja.

“Ali neka, neka pokažu tko su i što su”, kazao je Plenković.

Nakon pitanja Danice Baričević, rekao je da je potez Vlade RH u naknadama za očuvanje radnih mjesta, bez presedana u EU-u, da to nitko drugi nije činio. Pritom se nije mogao suzdržati, a da usput ne zakači Arsena Bauka, nazvavši ga “poslanikom Narodne skupštine u Beogradu”.