Čuvajući hrvatsku povijest, vodimo brigu da se uvažava doprinos generacija koje su idejama, djelima i svojim životima, u različitim fazama hrvatske povijesti, pridonijele konačnom ostvarenju slobodne i samostalne Hrvatske, poučio je premijer Plenković.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovao je u Francuskom paviljonu Studentskog centra Zagreb na svečanosti otvorenja izložbe “Hrvatsko proljeće”. Prenosimo vijest sa SLUŽBENOG WEB PORTALA VLADE RH

Govor premijera Plenkovića donosimo u cijelosti:

„Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv za otvaranje ove izložbe, koja je posvećena pedesetoj obljetnici Hrvatskoga proljeća. I to u vremenu kada vremenski odmak daje dobru prigodu upravo za sagledavanje tih prijelomnih povijesnih događaja, za njihovu revalorizaciju i vrednovanje njihova značaja u hrvatskoj političkoj povijesti.

Stoga je Vlada rado prihvatila pokroviteljstvo nad ovim projektom koji će, vjerujem, pridonijeti obilježavanju važnih zbivanja koji zauzimaju važno mjesto na dugom popisu hrvatskih vjekovnih težnji za očuvanje nacionalnog identiteta, ostvarivanje političkih prava i obrane predugo ugnjetavane slobode.

Iskaz volje hrvatskih građana za uvođenjem demokratskih načela

Hrvatsko proljeće, međutim, nije tek događaj koji se veže za nekog istaknutog pojedinca, već široki pokret hrvatskog naroda koji se rodio kao posljedica višegodišnjeg procesa sazrijevanja hrvatske političke i nacionalne misli, koji je zahvatio cijelo društvo.

U tadašnjoj državi, u uvjetima hladnoratovske podjele Europe, bio je to tada prvi masovni iskaz volje hrvatskih građana za uvođenjem demokratskih načela u politički život, očuvanjem hrvatske kulture i jezika, spomenutom Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, pluralizmom mišljenja i slobode govora te pravednijom raspodjelom gospodarskih resursa.

U prilog tome govori da je taj pokret uključivao gotovo sve slojeve hrvatskog društva: mnoge kulturne i znanstvene ustanove, brojna sveučilišta, veliki broj intelektualaca – poput Vlade Gotovca, Marka i Vladimira Veselice, Ivana Supeka, Igora Zidića, Franje Tuđmana ili Brune Bušića – ali i brojne radnike i studente, poput Dražena Budiše, Ivana Zvonimira Čička, Gorana Dodiga i drugih.

Taj su masovni pokret podržavali i Katolička Crkva, brojna velika poduzeća i nakladnici, osobito Hrvatski tjednik, Kritika, Hrvatski gospodarski glasnik, Hrvatski književni list, pa sve do tadašnjeg republičkog političkog vodstva, kojeg su predvodili Savka Dabčević-Kučar i Miko Tripalo, na čelu tzv. nacionalno-reformske struje protiv jugoslavenskog unitarizma.

Posebno istaknutu ulogu odigrali su Matica Hrvatska, kako je naglasio predsjednik Botica, pod vodstvom Ljudevita Jonkea, Društvo hrvatskih književnika, kao i Hrvatska matica iseljenika, pa sve do Instituta radničkog pokreta Hrvatske, koji je tada vodio dr. Franjo Tuđman. Više na LINKU

DEMOS MEDIA