U Ministarstvu graditeljstva kažu kako će država sto posto sudjelovati s 42 milijarde troška konstrukcijske, osnovne obnove. Gdje će država, pogođena i korona virusom, pronaći toliko novca?

Prošlo je 158 dana od potresa u Zagrebu i susjedne dvije županije. Pet mjeseci i pet dana, čak 43 posto cijele 2020. godine, a tek će se danas na sjednici Vlade naći konačni prijedlog zakona o obnovi nakon potresa. Pišu 24sata

Izračunali smo i detaljnije – imali su gotovo 3800 sati vremena da osmisle kako vratiti glavni grad u život. Tri tisuće i osamsto sati čekaju ih građani koji ne mogu u svoje domove i kojima je svaki taj sat dug kao vječnost. 

Zakon bi u drugo saborsko čitanje trebao 4. rujna, a tri dana poslije i na glasanje. Oni koji su svoje domove donekle već obnovili, i u to uložili ogroman novac, pitaju se hoće li išta od potrošenog dobiti natrag, a svi skupa pitaju se gdje će država pronaći novac za sve. Ukupan potrebni iznos procijenjen je na 86 milijardi kuna, odnosno 11,5 milijardi eura. 

Riječ je o procjeni direktne i indirektne štete, što znači da u to ulaze i, primjerice, buduća ulaganja u efikasniju civilnu zaštitu i bolju pripremu za potencijalne buduće potrese.

Planira se da država u obnovu uloži 60 posto sredstava, 20 posto jedinice lokalne i regionalne samouprave, a preostalih 20 posto vlasnici, odnosno suvlasnici nekretnina. 

Doznali smo detalje socijalnog, odnosno imovinskog cenzusa koji će dio vlasnika osloboditi bilo kakvog sudjelovanja u troškovima. Kućanstvo koje mjesečno zarađuje manje od propisanog osobnog odbitka po članu neće sudjelovati u troškovima. Što više djece imaju, odbitak se povećava. 

To znači sljedeće – kako je osobni odbitak trenutačno 4000 kuna, ako kućanstvo po svakome članu ima manje prihode od toga, sav će mu trošak konstrukcijske obnove podmiriti država, odnosno grad. Ako u kućanstvu postoji jedno dijete, odbitak se povećava na 5750 kuna, pa obitelj neće sudjelovati u troškovima obnove ako je u prošloj godini po članu imalo prihod manji od toga.

Ako je u kućanstvu dvoje djece, taj se iznos povećava na 6500 kuna i tako dalje. Primjerice, ako je stan u vlasništvu bračnog ili izvanbračnog para, odnosno životnih partnera, koji zajedno zarađuju 8000 kuna mjesečno, konstrukcijsku obnovu će im u potpunosti financirati država, odnosno grad. U slučaju roditelja koji primaju po 7000 kuna i imaju jedno dijete, opet neće sudjelovati u troškovima jer im je prihod po kućanstvu manji od osobnog odbitka za tu kategoriju.

U Ministarstvu graditeljstva još nemaju procjenu koliko bi ukupno vlasnike potresom oštećenih nekretnina obnova mogla koštati. Kažu kako će država sto posto sudjelovati s 42 milijarde troška konstrukcijske, osnovne obnove, a još je toliko potrebno do cjelovite obnove. Gdje će država, pogođena i korona virusom, pronaći toliko novca? Neslužbeno se može čuti da računa na 22 milijarde eura, koliko bismo trebali dobiti iz EU proračuna do 2027. godine, i na račun pomoći za štetu od korona virusa, no ta je nada jako krhka. 

Ukupno, sa zajmom, sad imamo 1,2 milijarde eura. Stručnjakinja za EU fondove Ariana Vela kaže da računati zasad sigurno možemo samo na 89 milijuna eura predujma iz Fonda solidarnosti, iz kojeg nam na raspolaganju stoji ukupno 500 milijuna. U Ministarstvu graditeljstva otkrivaju da je taj novac stigao.

– Sve drugo je na dugome štapu jer EU niti njeni fondovi nisu stvoreni da bi obnavljali objekte u privatnom vlasništvu, čak i kad su u pitanju prirodne katastrofe, kao što je potres u Zagrebu. Mogli bismo doći do sredstava iz Višegodišnjeg financijskog okvira, ali to moramo vrlo dobro i precizno osmisliti, s tim da novac možemo dobiti samo za zgrade u javnom vlasništvu, i iznimno u privatnom za specifična ulaganja u energetsku obnovu i slično – kaže Vela.

Riječ je o sredstvima iz financijskog okvira EU 2021-2027., iz kojeg Hrvatska može računati na više od 12 milijardi eura. Prostora bi se u tom okviru, ističe, možda moglo naći za obnovu javnih nekretnina – u vlasništvu jedinica lokalne samouprave ili države, ali privatnih vrlo teško i u vrlo specifično određenim uvjetima i područjima. 

Sukladno Ustavu, vlasništvo obvezuje, pa građani imaju obavezu održavati svoje domove, i ne treba očekivati preveliku pomoć iz EU. Novca, dakle, nema na vidiku, svakako ne dovoljno. O tome onda sigurno ovisi i brzina obnove Zagreba i okolnih mjesta. Već je prošlo pet mjeseci, pomaka nema, koliko još treba čekati?