Nije tajna da su europske banke u Rusiji odlično poslovale, no s početkom rata i blokadom ruskog financijskog sustava počele su se povlačiti s tog tržišta. Manje-više sve osim austrijskog Raiffeisen Bank Internationala (RBI).
No, pritisak da se i ta banka povuče sve je jači – Europska središnja banka (ECB) traži da postupno ugasi poslovanje u Rusiji, ne odmah u cijelosti, ali traži konkretan plan izvlačenja i postupnog gašenja poslovanja. ECB-ov je zahtjev samo nadopuna američkog pritiska, jer su ‘zabrinuti zbog Raiffeisenova poslovanja u Rusiji‘. , piše lidermedia
Plan bi, nagađa se, mogao uključivati prodaju ili zatvaranje banke. Moguće ne samo u Rusiji. Naime, u kuloarima se šuška da bi RBI mogao prodati svoje supsidijare, za početak u Hrvatskoj i BiH. Iako je službeni odgovor iz RBI centrale ‘ne planiramo napustiti navedena tržišta‘ – doslovno samo ta rečenica – šuškanja ne staju.
Nimalo nelogično, jer dovoljno je pogledati cijenu dionice banke, pa da stvari postanu jasnije. Prije rata cijena se držala na oko 28,3 eura, tijekom rata je skliznula na samo 11, a trenutačno se vrti na oko 13 eura za dionicu. Pritisak Amerike i ECB-a izravno im ruši cijenu, a kada cijena dionica pada to znači da kompaniji počinje nedostajati kapitala.
Poznavatelji situacije upozoravaju s jedne strane na činjenicu da RBI s pravom ekonomske logike ne želi iz Rusije, jer su ondje ostali jedna od tek nekolicine zapadnih banaka, posljedično i jedan od najvažnjih zapadnih zajmodavaca, što itekako bilda profit. S druge strane manjak kapitala zbog pada vrijednosti dionica moguće je nadomjestiti samo na dva načina.
– Za sve operacije na tržištima banka mora imati dovoljno kapitala. Kada ga nedostaje samo su dvije opcije: ili se rješavaš aktive ili dižeš kapital. Prva opcija uključuje prodaju svega što se može prodati i ima kupca, za drugu opciju ponuda baš i nema. No, problem je što izlazak iz Rusije zapravo podrazumijeva otpisati kapital – upravo je to napravila Societe Generale koja je među prvima napustila to tržište.
Iako ne znamo koliko bi to kapitala bilo, očito je velik iznos u pitanju ako RBI ne želi iz Rusije i očito si to u ovome trenutku teško može priuštiti. Banka vjerojatno špekulacijama o prodaji ispipava raspoloženje na tržištu i moguće kupce, da vide je li taj ‘gap‘ moguće zatvoriti prodajom hrvatske ili BiH podružnice. Iako potvrda o prodaji zasad nema logično je da banka traži rješenja i u tome. U svakom slučaju, riječ je o velikim poremećajima koji su zaljuljali i veliku Deutsche Bank, tako da su pretumbacije očekivane – analizira jedan poznavatelj unutarnjih (ne)prilika banke.
Vjerojatnost deafulta čak oko 15 posto
Kada je riječ o prodaji banke s regionalnog tržišta, za onu u BiH navodno je zainteresirana OTP banka, no za hrvatski supsidijar nema interesa. Analitičar koji je želio ostati anoniman kaže kako je i prije bilo situacija kada su se hrvatski ‘rukavci‘ pokušavali prodati – čak je to namjeravala i talijanska Unicredit banka – no nije bilo kup(a)ca.
– Banke uvijek imaju tržišta koja su im prema nekim njihovim parametrima manje atraktivna, a to je i naše tržište. S druge strane, moguće je da se iz nekih internih razloga puštaju glasine i ispituju reakcije, bez namjere da se banka stvarno proda, što se često ovdje događalo. No, ono što cijelu priču čini zanimljivijom jest činjenica da RBA ima potpuno drukčiji rizični portfelj od usporedive Erste banke, stoga je i vjerojatnost deafulta čak oko 15 posto.
Ako se to usporedi s maksimalnih tri posto kod Erste banke, jasno je da banke koje posluju pod većim stresom aktivnije razmatraju opcije za izlaz. Uostalom, RBA se uvijek širila na što većem broju tržišta, bez obzira na to tko su tamošnji igrači. Prije financijske krize imali su urede po cijelome svijetu, čak i u Singapuru. Erste s druge strane nastoji na tržištu biti među prve tri banke i puno pažljivije bira klijente. A ima tu nešto i od priče da se spremaju potencijalne istrage zbog pranja novca na europskoj razini – pojašnjava sugovornik.
Nešto više od dvije godine nakon što je tadašnji predsjednik Uprave RBA Michael Müller podnio ostavku kako bi spriječio daljnju reputacijsku štetu (negativna je percepcija javnosti naglo rasla oko pozivnog natječaja za odabir PR agencije) doista nije nemoguće da RBA napusti bankama ne baš sklono, a niti više toliko profitabilno tržište.