Propast jedne od najvećih američkih banaka mnoge je podsjetio na početak financijske krize 2008. godine. Može li se analogijom „psihologije stada“ nesigurnost i neizvjesnost snažnije preliti na europski bankarski sektor? Jesu li aktualni slučajevi na bankarskom tržištu izolirani primjeri lošeg upravljanja ili stjecaja okolnosti? Kolike posljedice mogu izazvati i kako bi trebala intervenirati europska monetarna vlast? Pitanja su to o kojima se govorilo u emisiji Hrvatskoga radija “U mreži Prvog”. Gosti su bili makroekonomist Goran Šaravanja iz HGK, financijska analitičarka Mihaela Grubišić Šeba i financijski analitičar Neven Vidaković.
Klupko se zakotrljalo iz Silicijske doline. Prošlog petka Silicon Valley Bank izgubila je četvrtinu depozita, što je uvelike zabrinulo financijski svijet.
– Tehnologija je stvar koja je prouzročila tako nagli odljev depozita utoliko što danas možete preko mobitela i internetskog bankarstva puno brže seliti depozite. Pogotovo ako ste iz te informacijske branše. Čule su se glasine. Depozitori su reagirali. To se odvilo puno brže nego u ranijim vremenima i stigli smo tu gdje jesmo. Tako da su regulatori u SAD-u za vikend morali i jesu reagirali, rekao je Goran Šaravanja.
Naglasio je kako je američki bankarski sektor puno drugačiji od onoga na što smo mi naviknuli. Puno je više banaka pa su i propadanja puno učestalija.
Mnoge građane sve je ovo podsjetilo na početak krize 2008. godine. Zabrinuti su da bi se ova situacija mogla nastaviti.
– To se nekad dogodi na tržištu i to je jedan neopisiv splet okolnosti. Oni su bili specijalizirani za startupove i tehnologiju. Onda je došla korona i internetska tehnologija je postala dio svakodnevnog života. Tko je čuo za Zoom 2017.? Njihovi klijenti najednom su dobili ogromnu količinu novca koju su držali u toj banci. Banka je enormno narasla. Kad vam centralna banka krene povisivati kamatne stope, vi imate obrazac ponašanja. To dizanje kamatnih stopa čini novac skupljim i čini ga manje dostupnim tehnološkim kompanijama i zato se i prepolovila cijena Amazona u jednom trenutku, a cijena Mete pala četiri puta. Oni taj novac koji su imali nisu mogli plasirati klijentima nego su ga plasirali u državne obveznice i nisu dobro upravljali cjenovnim rizikom, pojasnio je financijski analitičar Neven Vidaković.
Tvrdi kako u današnje vrijeme banka ne može jednostavno propasti. Postoji popis stvari koje se moraju raditi u određenim trenucima. Paradoksalno, u Silicon Valley Banci su taj popis slijedili i vrlo transparentno i pošteno rekli da imaju gubitke i najavili da se moraju dokapitalizirati. Problem je što je tržište to interpretiralo kao veliki problem, došlo je do odljeva depozita i tada su regulatori ušli.
Ipak, smatra kako ova situacija nikako ne bi trebala biti razlog za brigu.
– Nema nikakve 2008. Nema bankarske panike ni bankarske krize. Nema bankarskog kolapsa ni izvanrednih mjera. Osim ogromne manipulacije, ne događa se apsolutno ništa.
Probleme je u zadnjih nekoliko dana zabilježila i banka Credit Suisse.
– Credit Suisse je dovoljno jaka banka. To je jedna od najstarijih investicijskih banaka na ovom području. Ono što ona sad radi je da ide u strateško repozicioniranje, što znači da, ako niste podložni medijskoj hajci i medijskim bombastičnim naslovima, onda ćete vidjeti da Credit Suisse izlazi iz problema koje je imala zbogprevelike izloženosti, zaključila je financijska analitičarka Mihaela Grubišić Šeba.