Hrvatska je kazala zbogom nacionalnoj valuti kuni u trenutku kad je štednja stanovništva, poduzeća i ostalih sektora dosegnula rekordnih 420 milijardi kuna, odnosno 55,7 milijardi eura. Ukupna štednja u bankama dva puta je veća od ovogodišnjeg državnog proračuna, još i napuhanog sredstvima iz europskih fondova
Hrvati se sporo rastaju s kunom. Građani kod kuće još uvijek drže novčanica u vrijednosti 6,9 milijardi kuna koje se cijelu ovu godinu mogu mijenjati u eure bez provizije. Roka za zamjenu novčanica kune u Hrvatskoj narodnoj banci nema pa će se stotice ili pedesetice kuna moći bez problema promijeniti i za godinu, dvije ili deset godina.
Kovani novac kune mijenjat će se, međutim, tri godine! Od početka 2023. godine stanovništvo je u bankama zamijenilo oko osam milijardi kuna gotovog novca koji su držali kod kuće, a novac iz čarapa i dalje svakodnevno pristiže na šaltere financijskih institucija, piše Večernji.hr.
Ima interesa za obveznice
Hrvatska je kazala zbogom nacionalnoj valuti kuni u trenutku kad je štednja stanovništva, poduzeća i ostalih sektora dosegnula rekordnih 420 milijardi kuna, odnosno 55,7 milijardi eura. Ukupna štednja u bankama dva puta je veća od ovogodišnjeg državnog proračuna, još i napuhanog sredstvima iz europskih fondova. Stanovništvo je tako u ovu godinu ušlo s 37 milijardi eura depozita na svojim računima, a poduzeća s 15,4 milijarde eura.
Država ima kome prodavati narodne obveznice te se očekivana ponuda građanima da posude državi samo jednu milijardu eura s te strane čini preopreznom. Ministarstvo financija zacijelo se neće zalijetati jer je bolje da knjiga upisa bude deblja, odnosno zainteresiranih kupaca više, nego da ostane prazna i politički se pokaže punim promašajem.
Stanovništvo je, zajedno s iznosima iz čarapa koje su zbog prelaska na euro prenijeli u banke, lani podebljalo vlastitu štednju za blizu 33 milijarde kuna, odnosno 13 posto u odnosu na godinu ranije, koliko je po prilici rasla i inflacija. Inflacija je, nažalost, dobrano nagrizla realnu kupovnu moć štednje.
Kamata u bankama nije bilo, dioničko se tržište ponašalo kao klackalica, padalo i raslo dok se kripto tržište potpuno urušilo. Profitirali su, čini se, jedino oni koji su se kladili na nekretnine, no kako će tko od kupaca nekretnina na kraju proći, ovisi i o cijeni po kojoj će se jednog dana te nekretnine prodavati, ne budu li se koristile za život. S te stane, kupnja državnih obveznica financijski je povoljna opcija, te bi je mnogi mogli iskoristiti, i na neki način lagana državna pljuska bankama jer ne nude nikakvu kamatu.
Nimalo ne čudi što su stigle i prve ozbiljnije kritike na račun države, i to, očekivano, iz poduzetničkih redova, odnosno iz HUP-a. Bankama i ostalim kupcima državnih obveznica ne odgovara gužva u tom području, koje je do sada bilo rezervirano isključivo za institucionalne ulagače. Tako Hrvatska udruga poslodavaca preko svog glavnog ekonomista Hrvoja Stojića navodi da bi prinos na narodnu obveznicu mogao biti oko 3,60% za stanovništvo te 10-20 baznih bodova manji za institucionalne investitore.
– Čak i ako uzmemo u obzir uobičajenu premiju na novo izdanje, Ministarstvo financija će i dalje platiti oko 0,50 postotnih bodova previše, što je desetak milijuna eura veći trošak kamata za proračun kroz dvije godine – navodi Stojić te poučava ministra financija Marka Primorca da Hrvatska može koristiti jeftinije izvore za svoje financiranje.
Sporan je, smatra Stojić, i utjecaj ove operacije na rast kamata na depozite u bankama, a postavlja se i pitanje zašto država unatoč preliminarnom suficitu od oko 750 milijuna eura, s kojim može smanjiti vanjski dug, te padajućim potrebama za financiranjem uvodi novi dodatni porez na dobit te kreće u novo zaduženje kojim ‘časti’ stanovništvo kamatom iznad tržišne.
Stambene kamate od 4%
Kamate na štednju sramežljivo se vraćaju i u zapadnu Europu gdje su kamatne stope počele rasti od sredine prošle godine. Njemački poslovni dnevnik Handelsblatt objavio je ovih dana da su kamate na štednju počele legalno rasti u polovici njemačkih banaka i štedionica, dok se u drugoj polovici kamate vrte oko 0,02 posto kao i kod nas. No zato rastu kamate na kredite pa malo koja zapadna banka nudi nove stambene kredite ispod 4 posto kamata, što će prigušiti prodaju nekretnina i općenito nekretninski sektor koji je gotovo svuda proživljavao neki oblik zlatne groznice, a ona kod nas još traje.
Štednja hrvatskih poduzeća porasla je lani 18,4 posto, moguće i zbog rasta cijena koji je potfutrao državnu blagajnu, ali i bilance mnogih poduzeća. Inače, kad se isključi porast cijena energenata i hrane iz inflacijske formule, Hrvatska i dalje ima visoku temeljnu stopu inflacije od 11,3 posto (prema 7% u eurozoni), tako da poskupljenja nije pošteđeno nijedno područje života, piše Večernji.hr.