Kako bi razumijevali odnos čovjeka prema tehnologiji pa tako i kroz otvaranje lažnih profila na društvenim mrežama, prije svega potrebno je razumijevati samog čovjeka, kao nesavršeno i nedovršeno biće, biće suprotnosti, ispunjeno racionalnim i iracionalnim, ljubavi i mržnjom, istinom i laži, nadom i sumnjom, aktivnom silom i tupom ravnodušnošću… Tako „satkan“ čovjek svoje misli pretvara u odluke, odluke u djela, a djela u svoje biće. Kakve su te misli, odluke i djela ovisi o nizu faktora, pa tako i o brzini promjena koje se događaju na globalnoj razini. U potrazi za svojim mjestom i ostvarenjem svojih težnji u suvremenom svijetu koji profit proglašava kao apsolut, čovjek postaje nezadovoljan i dezorijentiran. Sve više skriven iza optičkih vlakana ekrana, ušuškan u virtualni svijet kao novu stvarnost, njegov duh kao cjelovit i univerzalan gubi socijalnu dimenziju, razumijevanje, ljubav i slobodu koja se percipira drugačije, bez odgovornosti za sebe i za druge. Mijenja se njegova spoznaja, vjerovanje, odnosno razmijevanje kroz misao, iskustvo i osjetila. I sam pojam dokolice poprima drugačiji smisao, i ista postaje sve manje aktivna i kreativna, radoznala i strastvena.
Koz internet i digitalnu tehnologiju čovjek je stvorio koncept kako može kontrolirati svoju okolinu, kao rezultat upotrebe alata, danas tehnoloških, međutim kontrola, upravo zbog izostajanja duhovne komponente i svođenja čovjeka na fizički način postojanja gubi prevlast. U kontekstu kontrole ne radi se o nekoj nepoznanici, jer i kroz povijest čovjek je u svojim suprotnostima stvarao i razarao. Primjera je puno, a kada govorimo o internetu i sam izumitelj World Wide Weba Tim Berners-Lee priznao je kako je bio svjestan da će moć weba promijeniti cijela društva te da bi njegov izum mogao, u pogrešnim rukama postati razarač svijeta. Njegovo sumnje su se ostvarile 2016. godine kada je Facebook priznao da je podatke više od 80.000.000 korisnika ustupio Cambridge Analytici koja je radila na predsjedničkoj kampanji Donalda Trumpa. Posljedično, izumitelj danas sustavno radi na softveru Solid koji za cilj ima radikalno promijeniti način na koji web aplikacije rade danas, što rezultira istinskim vlasništvom nad podacima, kao i poboljšanom privatnošću.
Kako je i rečeno na samom početku, ovaj kratki prikaz bio je potreban kako bi razumjeli zašto i s kojim ciljem se otvaraju i lažni profili.
Sam razmjer lažnih profila na Facebooku je zabrinjavajuć, i govori da je gotovo jednak ukupnom broju aktivnih korisnika. Naime, prema izvješću Facebooka u razdoblju za prva tri mjeseca 2019. godine uklonjeno je 2 milijarde i 200 milijuna lažnih profila. Od travnja do lipnja 2021. Facebook izvještava da su uklonili više od 1,7 milijardi lažnih računa. Međutim, neki stručnjaci smatraju kako su ovi brojevi napuhani i da iza istih, zapravo stoje botovi ili automatizirani računi koje masovno stvaraju softverski programi i koji se godinama koriste za umjetno pojačavanje određenih postova ili tema kako bi ih što više ljudi vidjelo. Drugim riječima, jedna osoba može stvoriti softverski program koji pokušava stvoriti milijune Facebook računa, a kada Facebookov softver blokira te botove, broj obrisanih lažnjaka raste. S druge strane takozvani ručni lažni profili mogu biti pogubniji od botova jer izgledaju uvjerljivije.
Lažni profili otvaraju se iz različitih razloga, ali uvijek s određenom svrhom. Koriste se u širenju dezinformacija i lažnih vijesti, pokrivaju sve aktualne društveno političke teme i stvaraju uglavnom podjelu i nepovjerenje, upravo je pandemija COVID 19 navedeno pokazala. Plasiraju se i dezinformacije o robnim markama kako bi doveli kupce u zabludu, koriste se za varanje ljudi, odnosno za ostvarivanje financijske koristi. Pojavile su se i takozvane „farme portala“ koje su povezane sa Facebookom kao najjačom platformom za promociju proizvoda i brendova. Iza takvih portala koji se prikazuju kao medij ne stoji ime vlasnika, novinari, uredništvo, a jedini cilj je postizanje što većeg broja posjeta/klikova koji donose zaradu.
Lažni profili često za svrhu imaju skrivanje identiteta pojedinca i lažno predstavljanje kako bi pokušali narušiti nečiji ugled i posljedično nanijeti štetu. Djeca su najugroženija skupina koja sve ranije počinje koristitti društvene mreže, međutim zbog nedovoljno razvijenih kognitivnih vještina nisu svjesni svih opasnosti koje im virtualni svijest donosi. Postavljanjem svojih slika na društvenim mrežama, odavanjem podataka o sebi, sve više postaju i žrtve nasilja. Meta su pedofila koji otvaraju lažne profile za koje djeca misle da su od njihovijh vršnjaka i započinju komunikaciju. Cilj je od djeteta dobiti pornografski sadržaj, odnosno obnažene fotografije te se sastati uživo. Ukoliko dijete odbije slanje fotografija i sastanak prinude i ucjene se samo nižu i i dijete tako ulazi u začarani krug.
Činjenica da danas djeca mogu pristupiti društvenim mrežama bilo gdje i bilo kada, da komunikacija i sadržaji koje objavljuju mogu predstavljati potencijalnu opasnost ukazuje da roditelji moraju preuzeti svoju ulogu u zaštiti djece. Međutim, čemu svjedočimo? Roditeljima koji, unatoč silnim upozorenjima nerijetko objavljuju slike svoje djece, uz osobne podatke, mjestima, navikama i sklonostima svoje djece. Ovakav modus operandi ukazuje na ozbiljnu potrebu edukacije samih roditelja i djece o opasnostima interneta i načinu zaštite, posebno imajući u vidu da je pojavom istog omogućeno širenje pedofilije, da postoje i web stranice koje se djeci mogu činiti prihvatljive, unatoč sadržajima. Zbog rasta mreže predatora na djecu (Child predators) i obveze zaštite djece nema mjesta nikakvim tabuima.
Pojasniti im da se kroz anonimnost koju nude društvene mreže povećava i mogućnost zlouporabe i opasnosti, al ii činjenicu da se se ta anonimnost može rasvijetliti kroz jedinstvenu IP adresu koje svako računalo ima. O tome kako funkcioniraju sami algoritmi društvenih medija, kako je algoritam personiliziran, poznaje vaše interese, stavove i vrijednosti, prateći ono što gledate, lajkate, komentirate i dijelite. Činjenici da se algoritam svaki put kad se prijavite i pristupite sadržaju platforme poboljšava i da njegova krivulja učenja nikada ne prestaje. Također je, važno pojasniti da će se djeca zaštiti od opasnosti na način da prihvaćaju za prijatelje i komuniciraju samo s osobama koje poznaju iz stvarnog svijeta. U Hrvatskoj jegotovo svako treće dijete u dobi od 9 do 17 godina komuniciralo na internetu s nepoznatim osobama, pri čemu se 14% djece susrelo uživo s osobom koju su upoznali na internetu (Ciboci i sur., 2020.).
U kontekstu navedenog treba imati u vidu da su današnje generacije roditelja mlađe i da imaju i drugačiji odnos prema svijetu pa tako i tehnologiji. Drugačije, nužno ne podrazumijeva potrebno razumijevanje, stoga ponekad težište treba staviti i na prošlost koja kroz pojedince sa sobom nosi trajne vrijednosti.
Postoje već poznati načini kako prepoznati lažne profile. Jedan od načina je upotreba alata prepoznavanje slike profila, i ako vam učini da slika nije stvarna istu prenesite u Google Images koji će sliku s interneta locirati, odnosno pokazati odakle je ista preuzeta. Drugi način je provjeriti sadržaj na profilu. Ako račun na Facebooku samo dijeli objave drugih stranica, moguće je da se radi o robotu kojemu je zadatak reklamiranje. Također, pripazite na biografiju profila za koji smatrate da je lažan. Ako vidite da korisnik nije dovršio svoju biografiju ili ima sumnjive poveznice koje mogu dovesti do mjesta s virusima, radi se o lažnom profilu. I čudno ime na profilu ili neke sumnjive poveznice mogu vam skrenuti pažnju da nešto nije u redu.
Znanje je moć pa tako i otkrivanju i zaštiti od lažnih profila. Što više znate, bolje ćete razumijevati današnji svijet i samog čovjeka, činjenicu da su nastojanja čovjeka ka napretku izašla na vidjelo kroz nas same. Znanjem ćete kritički propitkivati društvene vrijednosti, prepoznati gdje leži površnost i trivijalnost, sve prisutniji egoizam koji podvrgava istinu i vrijednosti vlastitom sudu i interesu. Moći ćete zadržati pažnju na bitnom, stati i razmisliti kad je potrebno i u konačnici maknuti od sebe sve moguće nakupine lošeg materijala koje guraju još dublje. I ono što je vrlo važno, razvijat ćete vrline umijeća, znanja i razboritosti. Vaši kut gledanja i vaša percepcija će biti drugačiji, a vaši horizonti će se proširivati. U nekom trenutku ćete i shvatiti da su stvari u našim glavama drugačije posložene, od onoga kakve one uistinu jesu.
Zaključno, još jednom ćemo i kroz ovu tematsku cjelinu naglasiti važnost medijske pismenosti i kritičkog vrednovanja medija i medijskih sadržaja. No da bi mogli kritički prosuđivati, prvo moramo spoznati, odnosno znati i razumijevati svijet koji nas okružuje, njegovu društvenu uvjetovanost i kauzalnost, odnosno vezu između uzroka i posljedica. Zbog izostanka medijske pismenosti uvijek ćemo biti podložni manipulaciji i obmani, i stalno ćemo tražiti opravdanja za vlastito (ne) djelovanje, ne razumijevajući kako je, zapravo riječ o našim slabostima i negativnim stranama konformizma.
Čovjek je misaono biće, sposobno preispitivati svijet oko sebe i samog sebe, svoje želje, stavove i vrijednosti, unatoč tome što je nesavršeno i nedovršeno biće. Možda savršenstvo nikad neće ni doseći, no uzdignuti se iznad svega može pa i iznad tehnologije koja mijenja čovjeka.
Na kraju prepoznavanja i raskrinkavanja pa i onog nasuptilnijeg zasigurno će biti satisfakcija uzviknuti- Car je gol! Onome kome je ova sintagma nepoznata svakako treba pročitati “Carevo novo ruho” Hansa Christiana Andersena.
Piše Snježana Nemec – demos media
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
