Nedugo su mediji u Hrvatskoj objavili kako je tinejdžer usred noći mirno sjedio na stolici nasred ceste, držeći mobitel u ruci i čekao da ga auto pokupi. Nedugo nakon toga zaprimljeno je u bolnicu više djece s takozvanom torzijom testisa jer internet je prepun videa na kojima djevojke stanu pokraj mladića i odjednom ih udaraju u međunožje. Ovo su samo neki primjeri problematičnih challenge-a, odnosno izazova koji se odvijaju i u Hrvatskoj preko platformi TikTok-a i koji su ciljano istaknuti zbog snage utjecaja koju ista ima na djecu i mlade i čije uzroke, ipak treba tražiti u sve rizičnijem suvremenom društvu koje nameće dinamiku u kojoj se stalno traže neki novi poticaji, koje generira njihovu nesigurnost i u kojem se mladi, iako predstavljaju budućnost sve teže snalaze. Taj metaforički rečeno kaos u glavi mladih, nedovoljna vidljivost i zastupljenost, nerijetko rezervirana za neku drugu djecu kojoj se vrata lakše otvaraju, posebno kada govorimo o zemljama u kojima demokracija nije dovoljno razvijena, dovodi i do negativnih stavova, frustriranosti, depresije i potrebe da barem na nekoliko sekundi budu zapaženi. Zato je, između ostalog prostor TikToka fenomen današnjice i mjesto gdje se mladi mogu izraziti, ispoljiti svoju kreativnost, svoja znanja i vještine, naći svoju perspektivu i šansu i reći-tu smo, postojimo i vrijedimo.
Zato će se i posebna pažnja posvetiti ovoj najrasprostranjenijoj i kontravreznoj društvenoj mreži. Koliko je Tik Tok rasprostranjem najbolje govore podaci od 1.39 milijardi korisnika, od čega 20 posto ukupnih korisnika interneta, upravo čine korisnici TikTok-a.
Za one starije, jer mladi danas dobro znaju što je TikTok, pojasnit ćemo kako se, zapravo radi o mobilnoj aplikaciji na kojoj se gledaju, stvaraju i dijele kratki videi različitih sadržaja, koji su, prije svega autentični i neposredni i koje može svatko stvoriti, što je ovu platformu i učinilo tako popularnom i zastupljenom. U moru videa postoje oni koji su kvalitetni, koji potiču kreativnost, nude stupanj kvalitetnog zabavnog sadržaja, navode na razmišljanje i koji su edukativni. I sam TikTok pokrenuo je inicijativu #LearnOnTikTok, kojom se podržava čitava lepeza edukativnih sadržaja, što je za svaku pohvalu. Međutim, s druge strane svjedoči se i ovoj suprotnosti koja je zastupljenija i koja, na žalost pokazuje sve što je izvanestetsko i izvanumjetničko, koja postaje pošast, gotovo ultimativna filozofija i načelo po kojem se živi. U osnovi radi se o masovnoj kulturi koja je postala realnost našeg vremena i stila života, koja snižava kulturne standarde, svjesno potiče da se javnost zadovolji prosječnošću, učvršćuje norme i vrijednosti, razgrađuje izvornu čovjekovu moć i njegov integritet, posebno u društvima u kojima se osjeća nedostatak demokracije, obrazovanja i kritičkog mišljenja.
Gdje je onda istina kada povučemo paralelu između kvalitete, opće koristi i njenih suprotnosti? Najvjerojatnije, kao i uvijek u sredini i potrebi da se maknemo iz krajnosti i približimo sintagmi boga Dioniza- ničeg previše.
Međutim tu zlatnu sredinu, sve bržim razvojem tehnologije zabave i željom za profitom sve je teže postići, jer figurativno rečeno vojska programera, dizajnera ima pristup korisničkim podacima, algoritme koji otkrivaju naše porive, tajne, želje, političke sklonosti, kupovne navike, navike čitanja, navike slušanja, navike gledanja….
U tematskoj cjelini o algoritmima pojasnili smo njihovo djelovanje, njihov snažan utjecaj na pojedinca, a na TikToku algoritmi imaju još veću snagu, jer je sadržaj za svakog korisnika kreiran subjektivno. Sadržaj se nudi korisniku nakon što se evidentiraju njegovi interesi i na taj način TikTok, naprosto „zarobi“ korisnika u proces u kojem se izlazi sustava zaokružuju i koriste kao ulazi te mu se ne nudi ništa novog, već se stalno serviraju isti sadržaji. Govorimo, zapravo o pojmu „feedback loop“ ili u prijevodu “povratna petlja.” Kao da povučemo paralelu sa poslovanjem i korištenjem povratnih informacija kupaca za stvaranje boljeg proizvoda koji će im se nuditi, tako se i ovdje skupljaju interesi korisnika i takvi im se sadržaji i nude. Pažnja djece i mladih je stalno zaokupljena, ali na kratko jer stalnim novim ponudama koje im se čine besplatnim ne uspijevaju više zadržati istu zadržati, već stalno traže nove poticaje. Možda je ovo stanje najbolje opisao nobelovac Herbert Simon: “Ono što informacija troši je pažnja njezinih primatelja. Stoga obilje informacija stvara siromaštvo pažnje. Ne doživljavamo obilje informacija, već veliku poplavu. A budući da je naša buduća valuta raspon naše pažnje, moramo pronaći put do višeg tla, do mjesta gdje je naš najvrjedniji resurs naš vlastiti ili ćemo se utopiti“. Ovakav modus operandi, naprosto obnesnažuje umove, ukida slobodnu volju i slobodu izbora i to je loše, ne samo za pojedinca već i za cjelokupno društvo.
A zbog čega, zapravo? Zbog profita i ekonomske manipulacije u kojoj se vlastito „ja“ nesvjesno prodaje društvenim medijima. Zbog korporativnog kapitala pa tako i TikToka, onog s vrha piramide koji financira, grabi i oblikuje kriterije vrijednosti.
Zbog svega do sada navedenog, morat će se početi ozbiljno razmišljati da se odnos prema tehnologiji zabave promijeni jer isti mijenja čovjeka na svim područjima. Sve je danas dopušteno, užitak postaje imperativ, sloboda se krivo percipira, granice se brišu, no dok ne podvučemo crtu ići će se toliko daleko koliko se dopušta. Jedan od primjera krivog percipiranja slobode leži i u jednoj od najprisutnijih i najotrcanijih maksima koja se godinama provlači – Budi svoj. Toliko upotrebljavana, ne samo da je izgubila svoj smisao, već taj isti smisao gotovo više i ne postoji. Gdje god se okreneš, vidiš je i čuješ, bez potrebe tumačenja. Na reklamama, u okvirima za slike, na zidovima, bankama…Uistinu je privilegija života biti svoj, no ta privilegija nikada u osnovi nije postojala, a posebno ne danas, osim za rijetke. Biti svoj znači anulirati hamletovsku dilemu, biti neovisan od bilo koga i bilo čega, slobodan mišlju i djelom, a čovjek nikada nije bio ovisniji i nikada se nije bilo teže povući od globalne ovisnosti. U ovisnosti nema slobode pa tako ni onoga što jesmo, jer se već na samom početku zatire svaka misao, ideja, sačinjeni planovi. Tako stoje stvari, to je realnost u kojoj živimo pa kad se već s toliko lakoće upotrebljava ova maksima, kao neka spoznaja o istinama ljudske prirode neka bude realna. No relanosti je sve manje, jer pogled kroz optička vlakna u uspavanosti i polubudnosti daje iluzije i privide.
Rješavanje negativnih učinaka društvenih mreža pa tako i TikToka znači sagledavanje svih čimbenika koji na isto utječu. Selektivno sagledavanje problema neće ništa riješiti, ukoliko se u obzir ne uzme sve što se događa u svim segmentima života. U protivnom svjedočit ćemo distopiji društva, odnosno već i svjedočimo. Zato je uloga roditelja, prosvjetnih radnika, ali i svih nas da osvijestimo važnost medijske pismenosti, koja neće riješiti uzroke, ali koja će pomoći, da prije svega sačuvamo svoju bit, a potom da znamo razlikovati dobro od lošeg, bitno od nebitnog, važnost kritičkog pristupa kako bi se zaštitili i na pravi način koristili online svijet.
Razgovor s djecom i mladima je imperativ, jer bilo kakva zabrana može izazvati suprotan učinak. Ograničenja koja se mogu postaviti na TikToku su opcija kako dijete ne bi provodilo previše vremena na ovoj aplikaciji, međutim daleko je korisnije pojašnjavati im pozitivne i negativne strane, upozoravati da je dijeljenje privatnih informacija rizično i da može sa sobom nositi ozbiljne posljedice, sudjelovati s njima u kreiranju videa, saznati što ih zanima, i zašto, što osjećaju kada prate nekog influencera, žele li i sebe vidjeti u toj ulozi, zapitati se koliko moje dijete stvarno razumije širi kontekst utjecaja i na primjeren način pojasniti im kako suvremeno društvo funkcionira… Svaka izlika roditelja da nemaju vremena ili da nisu kompetentni nije ništa drugo nego zatvaranje očiju pred stvarnošću i mogućim problemima, jer informiranjem i zajedničkim djelovanjem s obrazovnim sustavom mogu se nadići i neznanje i nekompetencija.
Sve u životu ima svoje pozitivne i negativne strane, sve ima svoj uzrok i posljedicu pa tako i kad govorimo o TikToku. Ako to razumijemo, razumjet ćemo i ostalo. Što ćemo izabrati ovisi o nama, jer uvijek imamo slobodnu volju reći „da“ ili „ne“, imajući uvijek u vidu da današnja tehnologija odnosno kreatori iste poznaju ljudsku prirodu bolje od nas samih i da upravo računaju na to.
Piše: Snježana Nemec
OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA FONDA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE
