Gorivo poskupljuje, davno smo premašili psihološku granicu od 8 kn po litri goriva, Vlada kao urgentne mjere donosi zamrzavanje cijene goriva, najavljeno je poskupljenje i struje, plina, a zastrašuju i najave da plina možda neće biti ili da ćemo se suočiti s redukcijama. Što možemo učiniti i je li plin uopće energent na koji bismo se trebali grijati?
“Ove zime moglo bi biti malo hladnije nego do sada”
Neven Duić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, rekao je da bi ove zime moglo biti malo hladnije nego do sada, piše HRT.
– Trebalo bi razmišljati o tome da krenemo štedjeti plin, da kupimo tople džempere i veste, jer ćemo se možda morati grijati na nižoj temperaturi. Onih kod nas normalnih 25°C nije normalno na Zapadu, tamo se grije do 20°C i sada se govori o tome da se smanji na 19°C. Ako bi mi u Hrvatskoj smanjili za 2%, to bi bilo i dalje toplih 23°C, rekao je.
Na pitanje imamo li dovoljno vlastitih energenata, Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekla je da imamo dobru infrastrukturu kojom energenti mogu doći u Hrvatsku.
– To je jako važno, to čini, u uvjetima poremećaja, našu sigurnost opskrbe vrlo visokom, dodala je.
Što se tiče vlastite proizvodnje plina, rekla je da i tu stojimo bolje od nekih drugih država jer imamo vlastitu proizvodnju.
Objasnila je da imamo vlastitog plina, kao i onog koji nam direktno ulazi u sustav RH, imamo i dvije interkonekcije preko kojih dolazi plin i što se tiče infrastrukture, mi smo sigurni. Naglasila je da riječka rafinerija radi punim kapacitetom i možemo opskrbiti tržište RH i susjedna tržišta s dostatnim količinama naftnih derivata. Na tržištu je, dodala je, manje dizela, ali takva će biti situacija dok se rafinerija ne modernizira u potpunosti, što očekuje da bude gotovo do kraja 2023.
U Njemačkoj vlada veliki strah od navodnog poskupljenja plina čak tri puta. Na pitanje hoće li se to i nama dogoditi, Duić je rekao da nije nemoguće jer je maloprodajna cijena plina politička odluka Vlade.
– Ona je poskupjela vrlo malo, za 17%, a prema računicama je trebala za 70%, no pronađen je prostor u smanjenju poreza, što je, na neki način, socijalna politika koja je po meni kriva jer se subvencionira plin i onima koji imaju izvore prihoda da to mogu platiti i s time se ne šalje poruka da treba štedjeti plin. Treba subvencionirati energiju siromašnima, ali to je ipak manji dio građana, dodao je.
“Cijene moraju biti odraz ponude i potražnje”
Što se tiče električne energije, Čelić je rekla da su cijene više od 1. travnja, što je za kućanstva porast od 16% što se tiče plina i 9% što se tiče električne energije.
– Za najugroženije Vlada poduzima mjere, no činjenica je da su na tržištima cijene višestruko veće, dodala je.
Poduzetnicima kojima ističe ugovor, dodala je, nude se nove cijene koje su puno veće od dosadašnjih, a Vlada pokušava sačuvati socijalni dio, posebice najugroženije skupine, kako ne bi došlo do energetskog siromaštva.
– Pitanje je hoće li biti ili ne energije i u tom smislu cijene moraju biti odraz ponude i potražnje. Nažalost , u ovom trenutku je tako. Cijela Europa se bori s visokim poremećajima i oscilacijama cijena energenata, dodala je.
Objasnila je kako se zbog ruske agresije na Ukrajinu ne može prekid opskrbe nadoknaditi u kratkom vremenskom periodu.
Koliko uvozimo električne energije?
– Električne energije u ovom trenutku uvozimo između 20 i 30% i to je puno jer su nam hidrološke prilike takve kakve su ove godine. Niski vodostaji, malo kiše, poljoprivreda je stradala. Što se tiče obnovljivih izvora, imamo je dosta, rekla je.
Čelić je rekla da je lani bio problem s vjetroelektranama jer je proizvodnja bila manja.
“Treba rapidno nastaviti s energetskom tranzicijom”
Duić ističe da treba rapidno nastaviti s energetskom tranzicijom, graditi vjetar i solar, jer tih energenata imamo dovoljno u Hrvatskoj.
– Treba jako ubrzati taj proces. Treba gledati na problematiku fosilnih goriva izvan same električne energije. Najveći problem je grijanje, kada plinski bojler imate, onda ste 20 godina ovisni o plinu koji dolazi iz Sibira, iz zemlje koja je trenutno u sukobu s nama. Vrlo je upitno koliko će plina dolaziti i hoće li ga biti ove zime, rekao je.
Dodao je kako treba ubrzati proces energetske tranzicije u grijanju, prelazak na dizalice topline, na centralizirane toplinske sustave jer je to način da se tu nesigurnost grijanja riješi na najbolji mogući način.
Što se tiče geotermalnih izvora, Duić je rekao da je geotermalna energija u sjevernoj Hrvatskoj dobra za grijanje, ima je svugdje, no ona se slabo koristi jer smo posljednjih 50 godina gurali plin. Što se tiče električne energije, tu ima puno manje geotermalne, ona je dosta skupa, uglavnom je ima u Podravini.
Čelić je govorila o naftnim poljima, rekla je da kompanije već ispituju i istražuju, procesi su u tijeku.
– Velike su aktivnosti koje radimo oko geotermalne energije. Oko Velike Gorice su potencijalno velika nalazišta i tu će cijeli zagrebački prsten moći biti spojeni na geotermalne izvore, dodala je.
Duić ističe da se solari isplate kućanstvima, no prepreke su velike i kada se krene u to, treba barem 6 mjeseci da se riješe svi papiri, a u 2 dana se slože na krov.
– To je odlično rješenje jer smanjuje trošak električne energije i može se prijeći i na grijanje putem dizalice topline, što se pokriva iz vlastite proizvodnje. To funkcionira dobro za individualne kuće, no na zgradama još nije krenulo zbog administrativnih prepreka, iako je pripremljena zakonodavna regulativa, rekao je, piše HRT.