Bosna i Hercegovina i Srbija zabranile su izvoz drvnih proizvoda zbog ogromne navale kupaca iz inozemstva i posljedične eksplozije cijena. Zbog toga je i roba namijenjena Sloveniji također ostala u te dvije zemlje, što predstavlja problem, jer u ovom trenutku slovenski uvoznici i trgovci pune skladišta za sezonu grijanja.
Uvoznici drvnih proizvoda Ingles iz Šentjura, koji vodi internetsku trgovinu drva.info, i Bioles Horizont iz Maribora, posljednjih su tjedana ostali bez dobrog dijela planiranih isporuka trupaca, peleta i briketa. Srbija i Bosna i Hercegovina zabranile su izvoz proizvoda od drveta na 60 odnosno 90 dana.
Ingles – radi se o kompaniji koja ostvaruje oko 2,5 milijuna prihoda – veći dio uvozi iz BiH i Srbije, a Bioles Horizont, s osam milijuna eura godišnje prodaje, od tamo dobiva 40 posto nabavke drva, peleta i briketa. “Od datuma zabrane iz obje zemlje nema više izvoza, čak ni za naručene količine, jer je carina obustavljena”, objasnio je Dejan Cverlin iz Bioles Horizonta, koji drvne proizvode prodaje velikim slovenskim tehničkim trgovcima.
Zbog nastale situacije, Ingles je već zaustavio veleprodaju i prodaje samo fizičkim osobama, ali zbog takvog pada količina, direktor Marjan Planinšek strahuje da će ljude na jesen, kada većina kupuje drva za sezonu grijanja, dočekati prazne police. “U ovom trenutku, u pravilu, punimo zalihe prije jesenjeg vrhunca prodaje. Prošlog i ovog mjeseca trebali smo dobiti ukupno 80 prikolica, stiglo ih je 14“, rekao je za N1 Slovenija.
Zašto zabrana?
Kako javlja N1 Sarajevo, zabrana je uslijedila na prijedlog gospodarstva, koja je izvještavala o naglom porastu potražnje iz inozemstva, a posljedično i cijena. “Uvodimo zabranu izvoza oblovine, peleta i suhog ogrjeva jednostvano zato što je cijena peleta poskupila za 155 posto. Izvoz je u prvih pet mjeseci ove godine povećan za 78 posto u odnosu na isti period prošle godine, a očekivao se dalji rast. Drva za ogrjev poskupila su za 40 posto, da nismo nešto poduzeli kako bi to naši stanovnici podnijeli”, rekao je ministar vanjske trgovine Staša Košarac prilikom usvajanja mjera.
Kako je objasnio Planinšek, situacija se počela pogoršavati nakon početka rata u Ukrajini, odakle su Nijemci uvozili dosta piljevine za proizvodnju peleta. Kako sada imaju ograničen pristup sirovinama, proizvodnja je manja. Istovremeno, zbog visokih energetskih troškova i pesimističnih prognoza pred nadolazeću zimu, kod kupaca iz Italije, Austrije i Njemačke već sada postoji velika potražnja za drvnim gorivima. Posljedično je počeo rasti pritisak na tržište balkanskih zemalja i rast cijena. Cijena peleta je, recimo, porasla sa 150 na 300 eura po paleti. Kao rezultat toga, i Srbija i BiH zabranile su izvoz.
Ali u BiH nisu svi uvjereni da je to prava mjera. Tako je energetski stručnjak Nihad Harbaš za N1 Sarajevo upozorio da će kompanije nakon ukidanja zabrane i dalje izvoziti količine koje trenutno akumuliraju, samo što će tada zbog snažnog kratkoročnog povećanja količina cijena još više rasti. Prema njegovom mišljenju, ovo je trenutno loša mjera za bosanske proizvođače, jer žive od izvoza. I Planinšek procjenjuje da će ovim potezom cijene još dodatno podivljati. “Nakon skoro tjedna od zatvaranja, cijene u Bosni i Hercegovini nisu ništa pale, iako je sada evidentan višak ponude. Na jesen će zapravo imati aukciju tko će ponuditi više.”
Već sada su dvostruko više cijene
I slovenski trgovci već osjećaju nedostatak količina na tržištu. U Merkuru su potvrdili – istina samo uopćeno – da zbog ograničenja, a ponegdje i zabrane izvoza “već postoje zastoji u lancima nabavke i osjetno povećanje cijena”. A s druge strane primjećuju, da su zbog trenutne neizvjesne situacije i najavljenih poskupljenja, kupci zalihe energenata počeli pripremati ranije nego inače. Potražnja je znatno veća, kažu.
Planinšek je rekao da zaliha imaju još mjesec i po dana (pri čemu se ova procjena temelji na prošlogodišnjoj “normalnoj” potražnji, a koja je ove godine veća). Ali strahuje da će u kolovozu i rujnu, kada je potražnja najveća, imati prazna skladišta. “U pravilu smo ljeti punili zalihe koje smo onda prodavali na jesen, kada je najveća potražnja”, objasnio je.
Slično je rekao i Cverlin, dodajući da trenutno još uvijek mogu snabdjevati, ali sa svakom promjenom na tržištu dolaze i novi rizici. Nabavku nadoknađuju iz Hrvatske, ali to neće moći pokriti potrebe u potpunosti. I kod nas su također cijene već naglo porasle. “Ranije je vreća peleta od 15 kilograma bila 3,99 eura, sada je više od 8 eura”, rekao je Cverlin. Na pitanje kakve će biti na jesen, ne može da odgovori zbog nestabilnosti. Cijene se mijenjaju svaki tjedan.
Prema podacima Statističkog ureda Republike Slovenije (Surs), drvna goriva su u prošloj godini činila čak polovicu ukupne potrošnje energenata za grijanje domaćinstava. Teško je reći koliko se domaćinstava grije na ovaj način. Isto tako je bar u ruralnim područjima vjerojatno veći udio lokalne opskrbe iz slovenskih šuma, tako da je teško procijeniti kakvi su razmjeri problema.
Pozivi iz inozemstva
Kako su rekli Planinšek i Cverlin, rasprodati su i slovenski proizvođači drvnog goriva. Pored toga i oni podižu cijene jer s jedne strane poskupljuje proizvodnja, a s druge je tu i pritisak kupaca iz inozemstva. “Potražnja je luda”, rekao je Jože Osredkar, vlasnik male peletare u okolini Vrhnike, koja već osam godina od osnivanja snabdijeva oko 100 domaćinstava.
Ove godine ima i dosta poziva iz inozemstva. „Zovu nas iz Austrije i Italije, ponekad i fizičke osobe koja zbog crnih prognoza žele osigurati zalihe za predstojeću sezonu grijanja, a vjerojatno nas pronađu na internetu. Ne znam što će biti u rujnu, kada je potražnja obično najveća.” Nove kupce odbija jer ne može povećati proizvodnju u tako kratkom roku, za to bi morao kupiti novi stroj. “Kada bih gledao samo ekonomiju, u ovom trenutku bi se mogao preusmjeriti na talijanskog kupca i zaraditi više nego ikad.”
Ova poslovna godina za njega je najturbulentnija do sada. “U siječnju nam je struja poskupila za 600 posto. Tada smo prešli na agregat koji radi na naftu, ali je onda i ona poskupila, tako da nema alternative. Cijene peleta su tako u prošloj godini porasle za oko 50 posto. Ove godine smo već šest puta podizali cijenu peleta, jer se uvijek trudimo da minimalno podignemo cijene. Ranije je cijena peleta praktično bila ista sedam godina”, objasnio je sugovornik.
Nisu nadležni
Za sada ostaje neodgovoreno pitanje hoće li politika nastojati diplomatskim putem postići da barem već naručene količine stignu u Sloveniju. U Ministarstvu poljoprivrede, na čijem je čelu Irena Šinko, rekli su za N1 Slovenija da je to pitanje u nadležnosti Ministarstva privrede na čijem je čelu Matjaž Han. Od tamo su naše slovenske kolege u četvrtak obaviještene da ni oni nisu nadležni, jer se radi o korištenju drva za energiju. Pitanja su uputili i Ministarstvu za infrastrukturu, kojim rukovodi Bojan Kumer, i čekaju odgovor.
Iz Ministarstva privrede dodaju i to da drvo prije svega smatraju korisnim održivim materijalom za industrijsku preradu, a ne kao energent, zato raznim aktivnostima potiču „preradu slovenskog drveta u proizvode visoke dodane vrijednosti po principu kaskadne upotrebe drveta”. Između ostalog, sada imaju otvorena dva tendera za subvencije u ukupnom iznosu od 28 milijuna eura.